Patrijarh srpski Porfirije rekao je danas na sastanku sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i Saborom SPC, da su glavne teme ovogodišnjeg Sabora, koji je u toku, situacija na KiM i rezolucija o tzv. genocidu u Srebrenici.
Dodao je i da su oni koji su spriječili njegov odlazak u Pećku patrijaršiju zapravo sami sebi nanijeli mnogo veću štetu nego Crkvi.
Patrijarh je rekao da je uvijek za njega radost kada se sastane sa zvaničnicima kako bi razgovarali o bitnim temama za srpski narod i državu.
„Mi svake godine imamo Sabor arhijereja, naše crkve koji dolaze iz čitavog svijeta, jer u čitavom svijetu imamo živu crkvu na svim kontinentima i hvala Bogu, sabiramo se u Hramu Svetoga Save, gde Sabor počinjemo svetom liturgijom i završavamo liturgijom, što i pokazuje suštinu i prirodu Sabora i prirodu naše crkve, ne kao skupa sveštenika ili episkopa, nego crkve kao vjernog naroda, gde svako po promisliu Božjem ima svoje mjesto“, naglasio je patrijarh.
On je dodao da na svakom Saboru sve vladike podnose izveštaje iz svojih eparhija, o životu crkve, o svemu onome što su povodi za radost, što je slavlje, ali i o izazovima sa kojima se svaki od arhijereja suočava.
Tema Kosova je na ovom Saboru postala prva o kojoj se govorilo.
„I svakako da je prva tema kojom smo se bavili, a ona je uvek za nas bila prva po suštini, ali ovog puta na Saboru je bila prva i u taktičkom smislu te riječi, s obzirom da je trebalo da počnemo Sabor u Pećkoj patrijaršiji, to nije bilo moguće. Zatvorena su nam bila vrata, mi kažemo vrata molitve, a smatramo da onaj koji je zatvorio vrata molitve za mir u svetu, molitve za spasenje ljudskog roda, zapravo sam sebe nanio štetu mnogo veću nego nama“, rekao je Porfirije.
Kako je naveo patrijarh, druga ne manje važna tema je i predstojeće glasanje o rezoluciji o Srebrenici.
„Naravno, ovdje jedni druge ne treba da ubjeđujemo da smatramo da je svaki zločin – zločin, da se u Srebrenici desio zločin velikih razmjera. I mi nikada nismo po svojoj savjesti, ubjeđenju, po vjeri u Hrista poredili zločine koji je veći, koji je manji, gdje je više zla. Međutim, sada smo sa ovom namjerom u UN dovedeni u takvu poziciju da htjeli ili nehtjeli, sada treba da poredimo, ne zbog toga da bismo pokazali koje je stradao više ili manje ili da bismo umanjili razmjere zločina u Srebrenici, nego da bismo pokazali da, u najmanju ruku, ništa manje nismo stradali kroz istoriju“, rekao je Porfirije.
On je dodao da smo, ipak, u svim teškim vremenima, imali snage da se borimo i nastavimo dalje.
„Kao stradalnici, u razmjerama koje su nesagledive od NDH, samo u novijoj istoriji od Drugog svjetskog rata, pa na ovamo, mi smo pretrpjevši zločine neslućenih razmjera, ipak kao narod i kao crkva, bili u prilici da smognemo snage da idemo dalje, računajući jedni na druge, pružajući i ruku pomirenja i ulažući ogromne napore da zajedno organizujemo život koji je pred nama“, naglasio je srpski patrijarh.
Porfirije je rekao da smo uvijek svoja stradanja dostojanstveno nosili.
„Imajući nevino postradale žrtve kao naš zalog pred prestolom Gospodnjim za večnost, uzdajući se i u njihove molitve, i to ne samo za nas nego čak i za one koji su njima zlo nanosili“, rekao je on.
Najbolji primjer, kako je naveo patrijarh, jeste i Vukašin iz Klepaca (Sveti mučenik jasenovački Vukašin).
„Koji je paradigma odnosa pravoslavnog čovjeka, pravoslavnog Srbina prema stradanju, koje podrazumjeva i vjeru u Hrista, ali podrazumjeva i onoga koji je nanio zlo. Tako razmišlja pravoslavni čovjek i to je naše uvjerenje“, dodao je on.
Patrijarh je rekao da su to bile dvije teme koje su obilježile ne samo Sabor, već ostavile trag na duže staze.
„Nije slučajno da Sabor počinje i završava se liturgijom i nije slučajno da se saborom naziva sabiranje episkopa na jednom mjestu radi rješavanja tekućih problema i samim tim nije slučajno što ste i vi (Vučić) odabrali da najavljeno sabiranje našeg naroda u raznim formama i formatima nazovete Saborom (8. juna)“, rekao je patrijarh,
Patrijarh je po pitanju svesrpskog Sabora koji će biti organizovan rekao:
„Sama ta činjenica za nas znači i razumjevanje onoga što je najpotrebnije našem narodu i našoj crkvi, a to je upravo sabiranje ili ono što iz toga proističe ili možda sinonim sabiranje je jedinstvo. Sabor podrazumjeva sabor različitih ličnosti, svih sa svojim specifičnim posebnim darovima i talentima kako bi smo tim darovima i talentima služili jedinstvu“, rekao je on.
Patrijarh je rekao da jedinstvo podrazumjeva to da smo različiti, ne samo po talentima i darovima, nego da možemo biti i po stavovima, ponekad i dijametralno međusobno suprostavljeni.
„Međutim, ako imamo ambicije da sebe vidimo kao zreo narod, ako imamo ambicije da se nazovemo dostojnim naslednicima i onda govorimo i o jedinstvu naroda u celini, bez obzira na različitosti“, rekao je on.
Patrijarh je zahvalio na pozivu i dodao da je iznad svega važno da postoji međusobno razumjevanje, sloga i jedinstvo. Jer ako ima toga, biće i sve ostalo, poručio je patrijarh.
(Sputnik)
