Parlamentarni izbori u Češkoj održani početkom oktobra 2025. godine donijeli su značajan politički zaokret. Stranka ANO, predvođena bivšim premijerom Andrejom Babišom, osvojila je uvjerljivu pobjedu sa 34,7% glasova, čime je postala najjača politička sila u donjem domu parlamenta. Povratak Babiša na vlast, uz planirane koalicione partnere – SPD i AUTO – ukazuje na moguće promjene kako u unutrašnjoj, tako i u spoljnoj politici zemlje.
Ova nova konfiguracija vlasti daje Češkoj potencijalno drugačiji kurs u odnosima sa regionom. SPD, stranka poznata po evroskeptičkim stavovima i protumigrantskoj retorici, i AUTO, sa svojim naglaskom na automobilsku industriju i protivljenjem rigoroznim ekološkim regulativama, mogli bi omogućiti Babišu veću slobodu u formiranju bilateralnih odnosa. U regionalnom kontekstu, ovo otvara prostor za intenziviranje saradnje sa Vladom Viktora Orbána u Mađarskoj i Robertom Ficom u Slovačkoj – liderima koji dijele slične evroskeptične stavove i pristup regionalnim pitanjima.
Za Srbiju, nova vlast u Češkoj može predstavljati priliku. Babiševa vlada, potencijalno otvorenija za dijalog sa zemljama Zapadnog Balkana koje nisu u potpunosti integrisane u EU, mogla bi olakšati regionalne inicijative, trgovinske i infrastrukturne projekte, kao i političku koordinaciju u okviru grupe Patriots for Europe, formirane kao savez suverenističkih i konzervativnih snaga u EU. Ova grupa okuplja zemlje koje zagovaraju jačanje nacionalnog identiteta i suverenosti unutar evropskog okvira, što se poklapa sa interesima Srbije u zaštiti svojih nacionalnih i političkih interesa u regionu.
Politički kurs nove češke vlade mogao bi se odraziti i na evropsku politiku prema Ukrajini i Rusiji. Babiš je tokom kampanje kritikovao dosadašnju vojnu pomoć Ukrajini, označivši je kao skupu i netransparentnu. Ovaj zaokret, zajedno sa evroskeptičkim stavovima SPD-a i AUTO-a, sugeriše moguće ublažavanje napetosti između Češke i zemalja koje traže drugačiji pristup rješavanju regionalnih i sigurnosnih pitanja. Za Srbiju, to može značiti više prostora za manevrisanje u diplomatskim i ekonomskim pitanjima na Zapadnom Balkanu, uz istovremeno jačanje političkih veza sa saveznicima poput Mađarske i Slovačke.
Unutrašnje politike nove vlade takođe nose potencijalne promjene – od olakšica za industriju, posebno automobilsku, do fleksibilnijeg pristupa ekološkim regulativama, što bi moglo pozitivno uticati na investicione projekte i saradnju u Centralnoj Evropi. Paralelno, evroskeptični kurs nove vlade može dovesti do snažnijeg lobiranja za interese zemalja koje traže veću autonomiju unutar EU, što uključuje i Srbiju u okviru zajedničkih regionalnih inicijativa.
Ostaje da se vidi kako će Babiš i njegovi partneri implementirati svoj politički program, ali već sada je jasno da nova češka vlada otvara prostor za jačanje regionalnih saveza i strateških odnosa. Za Srbiju, ova promjena može predstavljati priliku za jačanje političkog uticaja i ekonomske saradnje u Centralnoj Evropi, dok se paralelno jača mreža kontakata unutar grupe Patriots for Europe, koja okuplja države sa sličnim vizijama očuvanja suvereniteta i nacionalnih interesa.