Skupština Crne Gore glasovima vladajuće većine izglasala je predlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas, kao i u slučajevima prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane Crnih Trojki.
O ovoj temi govorili su u Temi Jutra Prve televizije poslanica NSD-a Jelena Božović, publicista Duško Seulić i advokat Miško Ćalasan.
Jelena Božović je na početku sublimirala šta je Anketni odbor i kazala da će se u naredna tri mjeseca on baviti pitanjima koja su zataškavana a to su ubistva novinara, visokih službenika ANB-a, savjetnika bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zastrašivanja novinara i sva ona ubistva za koja svi u Crnoj Gori osim države znaju ko je sprovodio.
„Ne samo da je ta država to prikrivala već je u njima i učestvovala. Kadija te tuži kadija ti sudi. Imali smo jedan zaokruženi sistem gdje su OKG organizovane od strane države i bile štićene. Upravo su predstavnici kriminalaca bili i pripadnici policije i direktno su izvršavali ubistva političkih neistomišljenika i svih onih koji su bili prepreka bivšim vladajućim strukturama. Kako u proteklom periodu nismo dobili odgovore ko je ubio Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, važne funkcionere koji su odlučili da progovore, to je ipak ono što je bila i ostala glavna tema nekadašnjeg DF-a a sadašnje ZBCG“, kazala je ona.
Oni kao Skupština imaju obavezu prema građanima i državi da sve to rasvijetle ali ne da budu sudije već da kroz zakonsku mogućnost pokrenu te teme i da svi oni koji imaju nešto da kažu, ali gdje njihova riječ nije uvažena, ovog puta kažu i javno.
„Parlamenta kao najveći zakonodavni dom ima tu mogućnost i obavezu da omogući tim ljudima da kažu šta imaju da kažu a kako bi to i predali tužilaštvu. Naravno da očekujemo da se svi ti procesi istraže i procesuiraju i da svi dobijemo pravdu. Bez osjećaja sigurnosti i pravičnosti u državi ne možemo govoriti o napretku u bilo kojoj sferi ukoliko građanima ne možemo pokazati da počinioci tih zloglasnih djela, a tu mislim na ubistva, budu do kraja rasvijetljena“, kazala je ona.
Na konstataciju da građani sve znaju a da pravosuđe faktički ne zna, Božovićeva navodi da kada građani znaju a država ne onda je očigledno da se ne radi baš o neznanju već o prikrivanju.
Duško Sekulić je govorio o Crnim Trojkama i kazao je da je i on u jednom trenutku bio učesnik u čitavoj toj priči i to kao eventualna žrtva.
„Ja sam se po savjetu prijatelja sklonio, nisam dobio batine, živ sam i danas. Onaj koji bi mogao bolje da kaže je bivši pripadnik SAJ-a Brajuško Brajušković. Brajušković je to sve i pokrenuo“, kazao je Sekulić.
Dugo godina je dobijao poruke od Brajuškovića da je želio da razgovara, navodi Sekulić dodajući da su se našli na Željezničkoj stanici u Podgorici.
„Brajušković mi je rekao da je zadužen od strane Veselina Veljovića i izvjesnog Miljana Perovića da me prati. A to je u stvari bio znak i signal da su ljude koje su prebijali prvo pratili, ustanovljavali kako da im priđu, postave sačekušu… Brajušković mi je to rekao i kazao da se radi o meni i o pokojnom Momiru Vojvodiću. Kasnije je on i pretučen ali ja sam izgleda imao sreću. Pitao sam Brajuškovića u tom razgovoru ko stoji iza toga, ko mu je naredio da to on radi, i ko naređuje da se radi na tim zločinima, on je rekao da je to Veselin Veljović direktno, i da iza toga stoji i Miljan Perović“, kazao je on.
Sekulić se prisjeća da je u tom času bio presječen, ali ga čudi, jer ne poznaje Veselina Veljovića.
„Očigledan je politički motiv, a on je očito bio siguran da će politika DPS-a trajati vječno i da on nikada neće doći u situaciju u kakvoj je danas. Hoću da kažem da je osnivanje Anketnog odbora dobar potez a to kažem kao osoba koja nije pripadnik ni jedne stranke. Mislim da je to dobar i isplativ potez. Tako ćemo podsjetiti ljude iz kojeg režima smo izašli, iz kakvog problema i kakvog straha“, kazao je Sekulić.
Dodaje da je Crna Gora bila regionani lideru najtežim krivičnim djelima i dodaje da je pratio Anketni odbor savezne Skupštine još kad je Jugoslavija postojala.
„Formiran je Anketni odbor oko ubistva Pavla Bulatovića na inicijativu SNP-a. Predsjednik tog odbora je bio prof. dr. Vojislav Šešlj. Anketni odbor nema prevelike mogućnosti. A kakve su zakonske mogućnosti Anketnog odbora? Nisu velike. On ne može da radi poslove koji su zakonom i Ustavom predviđeni za tužilaštvo i sud, ali Anketni odbor ima značajnu ulogu, transparentnu politiku poruku da ljudi koji prate Anketni odbor će sasvim jasno shvatiti o čemu se radi, ko stoji iza Crnih Trojki, brojnih ubistava u Crnoj Gori“, kazao je Sekulić.
Advokat MIško Ćalasan, a koji je bivši službenik Državne bezbjednost, kazao je da svi oni pripadnici SDB-a odnosno pripadnici policije koji su bili angažovani u okviru Crnih Trojki su morali da daju pristanak.
„Svi oni koji nisu, njima nije bilo više mjesta u SDB, odnosno ANB-u niti u policiji. Oni su marginalizovani, neki su penzionisani, neki poslati na sjever. Tako da su trpjeli probleme jer nisu htjeli da rade ono što im moral nije dozvoljavao. Bilo je tu dosta časnih ljudi koji su vremenom otišli iz službe. Ja sam otišao iz službe u 47 godini i otišao sam u advokate. Imao sam neke zadatke koje nisam želio da radim. Radio sam samo ono što sam mislio da je u interesu Crne Gore“, kazao je on.
Prevario se kada je to mislio jer je očito, dodaje, radio za privatne interese, pominjući šverc.
„Mnogi ljudi su se oduprli uticajima koji su bili jako teški. Pretrpjeli su torture, pritiske… Uvijek se polazilo od pretpostavke da su ljudi koje treba prebijati i koje treba ubijati da su to neprijatelji Crne Gore. To nisu bili neprijatelji Crne Gore već oni koji su željeli dobro Crnoj Gori“, kazao je Ćalasan.
U jednom tekstu je i sam Brajušković, kad je htio da prestane to da radi, nazvan antidržavnim elementom.
„Ima onih koji su sve to pretpjeli a neće da progovore. Anketni odbor je odlična, možda i najbolja inicijativa koju je Skupština pokrenula. Anketni odbor nema funkciju presuđivanja, suđenja, istraživanja, ali on predstavlja vjetar u leđa nadležnim da se pozabave ovim problemima. Dakle, iznenadićete se koliko će se ljudi pojaviti koji će svjedočiti šta se dešavalo. Ako se pojavi pukovnik Aleksić koji je doživio stravičnu torturu u Nikšiću. Ako se on pojavi i ispriča šta mu se dešavalo dovoljno će biti da opravda postojanje Odbora i da se ukaže da se nešto gadno dešavalo u Crnoj Gori“, kazao je Ćalasan.
Ubistva Jovanovića, Šćekića, Bulatovića, Žugića, Raspopovića – sve to treba otkriti a Anketni odbor za tako nešto predstavlja inicijalnu kapislu.
