Druga familija, ili bolje poznatiji kao koncern Vijesti otvorili su sopstvenu radnu nedjelju intervjuom sa šefom hrvatske diplomatije Gordanom Grlićem Radmanom. Kako je i za očekivati od zvanične Hrvatske, koja je Ustavom napravila diskontinuitet sa zloglasnom nacističkom tvorevinom Nezavisnom Državom Hrvatskom, nastavio je svoju brutalnu kampanju protiv Crne Gore i njenih evropskih integracija „zabadajući“ prst u oko svom komšiji a sve jer i dalje nose žal zbog toga što je Crna Gora prva država u svijetu koja je usvojila Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mathauzen.
Teško je međutim za očekivati da je Druga familija počela da baštini neke drugačije vrijednosti. Upravo je koncern Vijesti pokušavao da prevaspita parlamentarnu većinu prilikom donošenja Rezolucije o Jasenovcu i drugim logorima govoreći da će to biti loše za evropski put Crne Gore. Sada naprasno, istu stvar rade Vijesti samo što u ovom slučaju govore o Lori čije postojanje je, podsjetimo, Grlić Radman negirao. Hrvatski ministar je takođe izbjegao da kaže da se u Jasenovcu dogodio genocid.
Ovaj koncern potom kreće u medijsku kampanju tražeći odgovore od zvaničnih državnih institucija Crne Gore koje su odgovorile na nivou.
„Jasno je da ako postoje svjedočanstva o ‘Lori’, ne možemo govoriti da taj zatvor nije postojao, niti zanemariti svjedočenja o crnogorskim državljanima koji su tamo zarobljeni i ubijeni, a ti slučajevi nikad nijesu procesuirani, saopštili su iz kabineta premijera Milojka Spajića „Vijestima“, reagujući na tvrdnje ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji je, govoreći o splitskom zatvoru “Lora”, u kojem su početkom devedesetih godina prošlog vijeka stradali crnogorski državljani, kazao da to nije logor, te da su svi postupci vezani za događanja u tom zatvoru već procesuirani i presuđeni.
„Crna Gora očekuje da nadležne institucije u međusobnoj saradnji riješe i ova pitanja. S tim u vezi, ohrabrujemo hrvatsko i naše državno tužilaštvo na još bližu saradnju kako bi svi počinioci krivičnih djela bili procesuirani, a pravda za sve bila zadovoljena“; poručili su iz Spajićevog kabineta.
A poruke šefa diplomatije Hrvatske Gordana Grlić Radmana o splitskoj “Lori” ne doprinose unapređenju odnosa između Zagreba i Podgorice.
To su “Vijestima” kazali juče iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, odgovarajući na pitanje: kako gledaju na stav ministra spoljnih poslova Hrvatske da “ne postoji i nikad nije postojao nikakav ‘logor Lora’”, da to nije otvoreno pitanje između Zagreba i Podgorice, već “narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”, kao i da je “sve oko događanja u zatvoru u Lori procesuirano i presuđeno”. “Vijesti” su ih pitale i hoće li preduzeti nešto povodom ocjena Grlić Radmana, ako hoće – šta, a ukoliko neće – zašto.
“Stav g. Grlić Radmana ne doprinosi unapređenju međudržavnih odnosa Crne Gore i Republike Hrvatske. Crna Gora ne smije zaboraviti svoje građane o čijem stradanju u ‘Lori’ postoje brojna svjedočanstva. To je, u konačnom, pitanje pravde i državnog dostojanstva”, poručili su iz Milatovićevog kabineta.
Vijesti ova pitanja postavljaju u prethodnih par dana faktički od realizovanja sopstvenog intervjua i iako medijski pritisak po ovom pitanju treba pohvaliti, ipak, zašto ovaj list nije ovakvu „kampanju“ sprovodio i prilikom izglasavanja Rezolucije o Jasenovcu? Upravo je ovaj koncern na sva zvona tada „trubio“ kako bi ta rezolucija kojom se osuđuje najveći genocid na ovom prostoru posvađala Crnu Goru i Hrvatsku i stopirala evropski put Crne Gore od strane Hrvatske. Tada su, podsjećamo, zarad evropskih integracija, trebale u zaborav da padnu sve jasenovačke žrtve kao i žrtve drugih logora nacističkih i fašističkih režima a sve je to dolazilo u svijetlu donošenje kontroverzne Rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama kojim se ista obilježava kao genocid, iako je taj ratni zločin upitan.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra „Simon Vizental“ Efraim Zurof, izjavio je prošle godine da rezoluciju o Srebrenici, o kojoj bi trebalo da se glasa u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati, jer bi, kako je naveo, označavanje Srebrenice kao genocida dodatno oslabilo sam značaj tog pojma koji služi kao važno upozorenje čovečanstvu o opasnostima ratova i sukoba.
Zurof je u autorskom tekstu za Tajms ov Izrael istakao da nije svaki ratni zločin genocid, dodajući da su, pored ostalog, Srbi u Srebrenici poštedjeli sve žene i djecu.
„Da su Srbi imali namjeru da počine genocid, pobili bi sve bosanske muslimane okupljene u Srebrenici“, rekao je Zurof.
On se osvrnuo na tekst bivšeg generalnog savjetnika Svjetskog jevrejskog kongresa Menahema Rozenzafta od 24. aprila ove godine objavljen u listu Tajms ov Izrael, u kojem on već u uvodnom pasusu insistira da Generalna skupština UN mora da prizna masakr 8.000 muslimanskih muškaraca u Srebrenici u julu 1995. kao slučaj genocida, ukazujući da Rozenzaft zapravo otkriva glavne nedostatke u svojoj žalbi.
„Da bi podržao svoj slučaj, Rozenzaft, bivši generalni savjetnik Svjetskog jevrejskog kongresa, tvrdi da, pošto želi da vjeruje da je Hamasov pokolj najmanje 1.200 izraelskih građana i stanovnika 7. oktobra bio ‘čin genocida’, imamo apsolutnu obavezu priznavanja i obilježavanja genocida i drugih zločina protiv čovječnosti“, kaže Zurof.
Provokacija Hrvatske kako bi zaustavila proces evropskih integracija?
Građanski aktivista Nebojša Babović na društvenoj mreži X govorio je o ovom slučaju i kazao da je aktiviranje priče o zloglasnoj Lori nažalost još jedna medijska operacija, a ne izraz iskrenog saučešća sa nastradalima.
„Primijetićete da priču vode mediji koji su Loru prećutkivali decenijama, pa i prošle godine kada je objavljen potresni dokumentarac o stradanju NK-ŠA grupe. Nedostajala je ta medijska „podrška“ i kada je postavljena ploča u Morinju, jer to je bio trenutak da se traži reciprocitet, tj ploča u Splitu. Tako da svjedočimo još jednom kopanju po grobovima u političke svrhe, tj. o nastavku unutrašnjeg sukoba između grupe oko Vijesti i sadašnje Vlade“, napisao je Babović na X-u.
On dodaje da s obzirom da je proces priključenja Crne Gore Evropskoj uniji u završnoj fazi, pokušava se isprovocirati Hrvatska da se taj proces zaustavi.
„I nije da nema dosta zainteresovanih za to. Što se same Lore tiče, mi ni sa sobom nismo raščistili šta nam znači. Ovom kampanjom kao da treba da zaboravimo i ko je slao vojnike i ko ih NIJE sačekao kad su ih u limenim kovčezima vratili. Kad za tu našu rolu nađemo konsenzus, moći ćemo da pričamo sa Hrvatima“, napisao je on na X-u.
