Sektor bezbjednosti, kao uostalom i pravosuđe su rak rane Crne Gore. Pored toga što se afere u tim sektorima nižu kao na traci, one su i tačke sporenja parlamentarne većine koja je u avgustu 2020. godine skinula DPS sa vlasti i naslijedila haotično stanje u svim djelovima sistema, koji je Demokratska partija socijalista marljivo gradila tri decenije.
Prethodnih par sedmica su bile burne, kako u sektoru bezbjednosti, tako i unutar nekih djelova parlamentarne većine.
Pad DPS-a označio je konačno i mogućnost dolaska novih kadrova u sektoru bezbjednosti.
Premijer te „oslobodilačke“ 42. Vlade, Zdravko Krivokapić ipak tu mogućnosti nije iskoristio na adekvatan način, s obzirom na to da, kako se kasnije ispostavilo, nije postavio kadrove koji su dorasli teškom zadatku – čišćenju Crne Gore od kriminala i korupcije.
Za ministar unutrašnjih poslova u toj 42. Vladi imenovan je Sergej Sekulović, a potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti bio je Dritan Abazović.
Za direktora policije Vlada Zdravka Krivokapića je 2021. godine imenovala Zorana Brđanina, koji je čovjek sa adekvatnim obrazovanjem i profesionalnim iskustvom u policiji, ali kojeg su neki kasnije optužili da je bio u dodiru sa ljudima iz kriminalnog miljea, a od kojih su neki, poput odbjeglog policajca Ljuba Milovića, članovi kotorskih kriminalnih klanova.
Nakon pada te Krivokapićeve Vlade, u Abazovićevoj Vladi je nastavljena ista praksa. MUP je pripao GP URA, a ministar unutrašnjih poslova je postao Filip Adžić, koji u svom profesionalnom životu nije imao dodira sa sektorom bezbjednosti do dolaska na pomenutu funkciju.
Tako važnu funkcije povjeriti ljudima koji nemaju adekvatno znanje iz te oblasti, kao ni iskustvo da bi se upustili u borbu protiv kriminala unutar sistema je krajnje neprmijereno za državu koja strijemi Evropskoj uniji.
Jedno što je zajedničko svakoj vladi od pada DPS-a je nastavak DPS-ove političke dogme da predstavnici srpskih partija ne smiju da vode sektor bezbjednosti i odbrane, jer će navodno podleći malignom uticaju Rusije i Srbije.
Eto i bez predstavnika koalicije Za budućnost Crne Gore, koja je bila pojedinačno najjača unutar parlamentarne većine iz 2020. godine, problemi u sektoru bezbjednosti ne jenjavaju.
To govori i činjenica da ni nakon četiri godine od pada DPS-a, taj sektor nije stabilizovan i očišćen od kriminalnih struktura.
Brđanin tvrdio da je uspostavio kontrolu u UP
Tri mjeseca nakon imenovanja, Brđanin je tvrdio da apsolutno kontroliše Upravu policije.
„Uprava policije je hijerarhijski ustrojen organ. Onog trenutka kada na ključna mjesta postavite svoje ljude, saradnike, vi automatski kontrolišete sistem“, kazao je tada Brđanin gostujući u jednoj emisiji.
Na mjesto pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala postavio je Dejana Kneževića.
Međutim, isti taj Knežević je uhapšen 22. marta u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja i Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je stvorio kriminalnu organizaciju i odavao službene tajne pripadnicima kavačkog klana.
Podsjećanja radi, Dejanu Kneževiću je zbog „doprinosa u suzbijanju djelovanja organizovanih kriminalnih grupa“ prije nepune tri godine zahvalnicu uručio tadašnji potpredsjenik Vlade, Dritan Abazović.
Knežević je uhapšen u sklopu šire akcije za koja je rezultirala procesuiranjem 17 lica, kojih su većina policijski službenici
Tada je konstatovano da je to „istorijska akcija u Crnoj Gori, jer je razbijena mreža organizovanih kriminalnih grupa koje imaju uporište u Upravi policije“.
Smjenu Brđanina tražio i Zdravko Krivokapić za čije vrijeme je i postavljen
Nakon što je i sam shvatio da je napravio pogrešan izbor, Brđaninovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića zatražio je Krivokapić, a zbog neslaganja po pitanju ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
Abazovićeva vlada nakon mnogo muke uspjela u martu 2023. da ga smijeni, iz drugog pokušaja. Međutim, nakon odluke Upravnog suda kojom je poništeno rješenje 43. Vlade, Brđanin je vraćen na funkciju.
On je tako u decembru prethodne godine nastavio da obavlja svoje dužnosti.
Trzavice povodom funkcije direktora policije se nastavljaju
Ministar Šaranović je 24. marta ove godine tražio da se pitanje smjene šefa Uprave policije hitno stavi na dnevni red Vlade.
Potom je tražio od Vladine kadrovske komisije da bez daljeg odlaganja odluči o njegovom predlogu za razrješenje direktora Uprave policije Zorana Brđanina.
Juče je trebalo da bude održana sjednica na kojoj bi se donijela odluka o smjeni Brđanina, ali je Spajić ipak odlučio da je doloži za ponedjeljak 4. mart.
Šaranović bi volio da koordinira Upravom policije dok se ne nađe adekvatno rješenje
On je saopštio da je ideja ministarke prosvjete, nauka i inovacija (Anđele Jakšić – Stojanović) bila da on kao ministar koordinira Upravom policije, a da će „odmah nakon toga prenijeti nadležnosti na sadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije“.
„Zato je predlog da se ja ovlastim da koordiniram. UP je organizaciona jedinica u okviru MUP-a. Ja sam predložio čak četiri kandidata za direktora Uprave policije. Imali smo dvije tačke na sjednici. Jedna je predlog za smjenu Brđanina, druga prenos informacije o koordiniraju ministra“, naveo je Šaranović.
Dodao je da je odluka Vlade da Brđanin bude smijenjen jednoglasna.
„U ponedeljak ću raspisati jedan interan oglas gdje će sve kolege moći da se jave za mjesto direktora Uprave policije. Zaključke ste čuli od premijera, iako nismo imali kandidate, ja sam predložio predloge, ali je jedan broj članova Vlade predložio da sjednicu odložio do ponedjeljka. Neophodno je da kao ministar obavim konsultacije sa Evropskom komisijom. Obavio sam razgovor evropskim komesarom za proširenje i susjedsku politiku Oliverom Varheljijem i on je u cjelosti saglasan sa stavom da imajući u vidu da je Brđanin delegitimisan i u parlamentu, i u vladi, imamo podršku da podnesemo sve korake da postignemo maksimalnu operativnost UP. Njih interesuje da mi učinimo sve što je u našoj nadležnosti da postignemo ono što je ključni cilj i nadležnost UP, a to je odlučna borba protiv svih oblika kriminaliteta. I na ovaj način dobili snažni podršku rukovodstva Evropske komisije u odblokiranju“, kazao je ministar unutrašnjih poslova.
Komedija i tenzije u sektoru bezbjednosti se nastavljaju, ali naravno bez predstavnika srpskih partija.
Sektor bezbjednosti koji bi trebalo da pogura zatvaranje poglavlja 23. i 24. je u rasulu, jer određeni politički subjekti ne mogu da se odgovore oko toga ko će biti na čelu Uprave policije.
Nažalost, osim sektora bezbjednosti, za koji se vodi velika bitka, pravosuđu je takođe potreban ozbiljan remont, kako bi se odblokirao proces dekriminalizacije Crne Gore.
