Opasne i užasavajuće najave iz Hrvatske o kojima je Kurir ranije pisao, da će na grobljima spomenici Srba s fotografijom u uniformi ili natpisom o pogibiji tokom rata biti porušeni, obistinile su se! Hrvatski sabor je 30. aprila izglasao zakon o grobljima, kojim se nalaže uklanjanje nadgrobnih ploča podignutih posle 30. maja 1990. s porukama koje, kako se navodi, „veličaju agresorsku vojsku i vređaju nacionalna osjećanja Hrvata“.
Porodice pokojnika će, na osnovu ove skandalozne odluke, morati da one grobove koji budu obilježeni, nažalost, oskrnave na ovaj način, i to u roku od 30 dana od donošenja odluke, a ukoliko se ogluše o naredbu slijedi novčana kazna u iznosu od 1.000 do 5.000 evra.
– Uklonjen će biti svaki spomenik na kom piše neprimjeren sadržaj. Ako piše „na srpskoj zemlji“, ako piše „poginuo za Srpsku Krajinu“, takvi neprimjereni sadržaji biće uklonjeni – rekao je Stipo Mlinarić, poslanik proustaškog Domovinskog pokreta, koalicionog partnera HDZ premijera Andreja Plenkovića, koji je i pokrenuo inicijativu za donošenje zakona.
Protest Zagrebu
Spomenik može da ukloni i treća osoba, s tim da će porodica morati da nadoknadi troškove. Sagovornici Kurira dijele zabrinutost srpskog naroda zbog ove skandalozne odluke i naglašavaju da strahuju da neće biti pošteđeni ni ona spomen-obilježja koja su ispisana ćirilicom, i to samo zbog ćirilice!
Miodrag Linta, predsjednik Saveza Srba iz regiona, ocjenjuje da je ovo smišljeni nastavak etničkog čišćenja srpskog naroda s područja Hrvatske i svega što čini identitet jednog naroda.
– Krenulo se u obračun sa obilježjem spomenika, grobova i spomen-ploča. Iako se govori da se radi o spomen-pločama i spomenicima krajiških boraca, postoji sumnja da je cilj da se unište spomen-obilježja koja su ispisana ćirilicom. U Hrvatskoj se i posle 30 godina od završetka rata Srbi smatraju agresorima i petom kolonom, a ćirilica naziva agresorskim pismom. To je samo jedan u nizu pokazatelja da Hrvatska živi zarobljena u mračnoj prošlosti i nije smogla snage da postane moderna država koja poštuje temelje vrijednosti civilizacije – rekao je Linta i dodao:
– Srbija mora da uputi najoštriji protest Zagrebu i da sve značajne međunarodne organizacije i predstavnike država koji imaju odlučujuću ulogu u kreiranju politike upozna sa ovim. Važno je da se sada reaguje i da se pokuša spriječiti realizacija zakona.
A da je ovaj zakon izazvao reakcije srpske strane i zabrinuo građane, potvrđuje Dragana Jeckov, zastupnica SDSS u Hrvatskom saboru.
U pitanju je zakon koji je nastao kao rezultat pritisaka desno orijentisanog Domovinskog pokreta, koji je u nedostatku politike i političkih ideja posegnuo za ustaljenom praksom napada na pripadnike srpske zajednice. To je stranka koja antimanjinsku srpsku kampanju sprovodi od početka i to nastavlja da radi, zbog čega imamo problem da razumijemo svrhu i smisao zakona. Iako smo glasali protiv, zakon je izglasan – ističe Jeckov.
Nejednaki aršini
Dodaje i da opravdano sumnjaju u pravično sprovođenje zakona, jer kod onih koji će odlučivati o tome koji su natpisi na spomenicima koji, prema nekakvim njihovim tumačenjima, vrijeđaju ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, može doći do nejednakih aršina.
Ovo je dolivanje ulja na vatru
Istoričar Mile Bjelajac smatra da je strašna činjenica što se ovakve stvari dešavaju u zemlji koja je članica Evropske unije.
– Da li su to evropske vrijednosti? Izgleda da jesu u proteklih dvadeset godina. Primjera je i previše, od Baltika, Ukrajine do Kosova i Metohije. Od obilježavanja vrata i poštanskih sandučića srpskih sugrađana, izbacivanje istih iz ustava 1990. kao konstitutivnog naroda, otpuštanje s posla, hapšenja po spiskovima i tajnih likvidacija do najnovijeg anticivilizacijskog presedana s pismom na spomenicima, poslednjeg biljega da su tu postojali i oni koji su ostali u „staroj vjeri“, pored onih koji su prešli u „carsku vjeru“. Umjesto pružene ruke 1941. ili 1990, prijetnje i sijanje straha. Ovo je dolivanje ulja na vatru i loša poruka preostaloj srpskoj zajednici u Hrvatskoj.
Ono što vrijeđa mene ne mora da znači da vrijeđa i druge i obrnuto. Zabrinuti smo takođe i za stanje ćiriličnih spomenika jer smo i prije nekoliko mjeseci imali suludu odluku jednog načelnika opštine Vrsi da proglasi nezakonitim spomenik na ćiriličnom pismu. Iako je nadležni ministar pokušao da nam objasni da spomenici na ćirilici neće biti predmet zakona – u to sumnjamo. Ovo je plod pritisaka desno orijentisane stranke i pokušaj spasavanja rejtinga koji je u padu. Na snazi imamo još jednu antisrpsku i antimanjinsku politiku.
- Kako se glasalo u Saboru o zakonu
- 80 glasova za
- 35 uzdržanih
- 3 glasa protiv
(Kurir.rs)
