Premijer Milojko Spajić najavio je da će prosječna zarada u Crnoj Gori uskoro biti 1.000 evra
„Smanjujemo prihode od doprinosa i nadoknađujemo raznim drugim mjerama. Minimalna zarada će u prosjeku da bude 700 evra“, rekao je Spajić na konferenciji za novinare na kojoj će biti prezentovana Fiskalna strategija za period 2024 – 2026.
„Fiskalnu strategiju predstavljamo u ime ne samo Vlade nego i cijele skupštinske većine. Prosječne zarade će uskoro biti 1.000 eura. Smanjujemo prihode od dopirnosa, a nadoknađujemo od doprinosa raznim drugim mjerama. Minimalna zarada biće 700 eura“, kazao je Spajić.
Kako je predstavljeno na konferenciji Vlade, nema povećanja osnovne stope PDV-a. Ona ostaje 21%. Nijedan cent reforme neće biti finansiran iz zaduženja.
Kada su u pitanju penziska davanja, plan su 7-8% veće penzije od prvog kvartala 2025. usljed rasta prosječne zarade i projektovane stope inflacije za nivo sadašnje prosječne penzije. Projektovani rast trenutne prosječne penzije je 50 eura.
Kada je u pitanju standard građana, predviđa se rast zarada za sve zaposlene u Crnoj Gori. Rast minimalne i prosječne zarade. Rast penzija po osnovu usklađivanja sa rastom prosječne zarade i rastom cijena.
Ciljevi fiskalne strategije su unapređenje životnog standarda građana, stvaranje podsticajnog poslovnog i investicionog ambijenta, makroekonomska i fiskalna stabilnost, snažan investicioni ciklus, izgradnja infrastrukture, ograničavanje odliva kvalifikovane radne snage, rast zarada za sve zaposlene u Crnoj Gori, rast minimalne i prosječne zarade, rast penzija po osnovu usklađivanja sa rastom prosječne zarade i rastom cijena.
Posebno je važno smanjenje poreskog opterećenja na rad. Smanjenje poreskog opterećenja na zarade kao glavnog fiksnog troška za poslodavca ostvaruje se kroz niže doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje: Doprinosi za PIO na teret zaposlenog sa 15% na 10%. Doprinosi za PIO na teret poslodavca sa 5,5% na 0%.
Način obračuna penzija ostaje nepromijenjen. Isplata penzija i dalje isključivo preko Fonda PIO (reforma ne podrazumijeva uvođenje Il penzionog stuba). Dodatno se unapređuje položaj penzionera nakon ranijeg povećanja minimalne penzije na 450 eura. Rast penzija za 7-8% od 2025. godine. Sredstva za isplatu će se kompenzovati iz opštih prihoda budžeta i novih mjera poreske politike.
Polazne osnove su: stabilne javne finansije i ekonomska kretanja u prva dva kvartala ove godine, suficit budžeta u periodu januar – maj, budžetski prihodi za januar – jun veći od plana za 78 miliona eura ili 6,3% u odnosu na 2023. (bez jednokratnih prihoda) i prihodi veći za 193 miliona eura ili 17,5 % .
U prvom kvartalu realni ekonomski rast 4,4% BDP-a – jedan od najvećih u Evropi, Istorijski najniža stopa nezaposlenosti – 11,9% u I kvartalu 2024. Nedostatak radne snage – posebno tokom perioda turističke sezone. Očekivano pristupanje EU 2028. godine i dodatni izazovi nedostatka kvalifikovane radne snage
