Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je ponudio mogućnost da građani sude o tome koliko povjerenje uživa na savjetodavnom referendumu. On je pozvao opozicione stranke da prikupe 67 potpisa i obećao da će se, ukoliko mu narod uskrati podršku na tom izjašnjavanju, povući sa mesta šefa države.
Poziv na ovakvo „sučeljavanje“, a koji je već predlagao nakon što ga je opozicija pozivala na političku odgovornost zbog pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu početkom novembra, sada je usledio kao odgovor na istraživanje NVO Crta, u kom se navodi da je ogromna većina građana za njegovu smenu.
„Ako su ovi navodi Crte tačni, za mene je nemoguće da opstanem na mestu predsednika Srbije i zato je potrebno da opozicione stranke predaju samo 67 potpisa, a imaju ih preko 80, za održavanje savetodavnog referenduma o predsedniku Srbije“, naveo je Vučić na Instagramu i dodao da je „legitimitet najvažnija stvar u politici, a da suverenitet uvijek proističe iz narodne volje“.
Poslanici vladajuće većine na ovo su odgovorili ponudom od 100 potpisa opoziciji za pokretanje referenduma, navodeći da je to demokratska prilika da ispune svoj cilj i „sklone sa vlasti Aleksandra Vučića“.
Predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić saopštila je da čeka 67 potpisa opozicije, ali da još nije stigao nijedan.
„Pitanje na savetodavnom referendumu bi bilo – ‘da li ste za pokretanje postupka za razrješenje predsjednika’, a predsjednik je sam juče već rekao. On će istog dana podnijeti ostavku, ukoliko se na referendumu 50 odsto građana plus jedan glas od izašlih izjasnilo da nema povjerenje u njega“, rekla je predsjednica skupštine.
Koje su dometi savjetodavnog referenduma i šta može da usledi ukoliko građani na listiću zaokruže većinski „da“?
Ustav Republike Srbije ne predviđa mogućnost razrješenja predsjednika države putem referenduma, ali u svom opsegu Narodna skupština ima pravo da pred građane iznese pitanje od najšireg značaja iz svoje nadležnosti. U ovom slučaju bi značilo – da parlament na ovaj način, može da se konsultuje sa građanima o pitanju povjerenja u predsjednika. Odluka naroda ne bi imala pravnu težinu, ali bi dovela do moralne političke odgovornosti predsjednika Republike.
Profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu Vladan Petrov za RT Balkan ističe da bi sud građana, u zavisnosti od toga kakav bi bio, mogao eventualno da dovede do toga da predsjednik Srbije podnese ostavku, ali da „skor“ na glasačkim listićima na savjetodavnom referendumu ne mogu da ga razriješe funkcijie.
„Postavila se dilema u javnosti već nekoliko puta, da li predsjedniku Republike može prestati mandat odlukom građana na savjetodavnom referendumu? Odgovor je – ne. To nije jedan od osnova po kome predsjedniku prevremeno može prestati mandat, ali kroz mišljenje građana bi mogao da utvrdi da li još uživa njihovu političku podršku“, navodi prof. Petrov.
Ipak, pojašnjava prof. Petrov, ovakav tip referenduma omogućava Skupštini odlukom većine od ukupnog broja narodnih poslanika, iznese jedno pitanje iz njene nadležnosti koje je od šireg značaja, a da bi jedno takvo pitanje moglo da bude pitanje odgovornosti predsjednika Republike imajući u vidu dešavanja prethodnih mjeseci.
„Ukoliko bi većina od izašlih građana glasala za pokretanje postupka za razrešenje predsjednika Republike, to bi bio jasan indikator predsjedniku Republike da on više ne uživa političku podršku građana, što bi bio razlog za njegovo podnošenje ostavke“, rekao je prof. Petrov.
Postoje samo dva načina po Ustavu da predsjedniku prije vremena prestane mandat i to su osnovi predviđeni članom 117. i članom 118. Ustava. Prvi je ostavka predsjednika Republike, a drugi je razrješenje predsjednika Republike.
„Skupština ima nadležnost da pokrene postupak za razrešenje predsednika Republike, ali da bi ona donela konačnu odluku o razrešenju, prethodno bi Ustavni sud morao da utvrdi pravnu odgovornost predsednika Republike“, ističe prof. Petrov.
Za iniciranje postupka za razrešenje potrebna je najmanje podrška jedne trećine poslanika, a potom bi se odluka donosila većinom od ukupnog broja poslanika. Zatim bi, taj predlog išao na Ustavni sud, koji ima rok od 45 dana da se izjasni da li je predsjednik povrijedio Ustav. Naposletku, to mišljenje se vraća skupštini i ona o njemu odlučuje najjačom, dvotrećinskom većinom o tome da li će predsjednik Republike biti razriješen.
Kako propisuje Zakon o referendumu i narodnoj inicijativi, mišljenje građana na savjetodavnom referendumu utvrđuje se glasovima većine izašlih i nije pravno obavezujuće. Zahtev za raspisivanje referenduma o pitanju iz nadležnosti skupštine može da podnese većina od ukupnog broja svih tribuna Narodne skupštine.
(RT BALKAN)
