Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kaže da ne vidi Crnu Goru kao kripto-destinaciju, već kao državu u kojoj uspjeh u životu dolazi kao rezultat rada, zbog čega permanentno ukazuje na loše politike, nedostatak transparentnosti i javnih rasprava, što izaziva kritike NVO i cjelokupne javnosti.
“Ako neko misli da su to reforme koje treba da nas približe Evropi, onda sam ozbiljno zabrinut da smo krenuli u pogrešnom smjeru. Jer ono što je zaista odblokiralo proces integracija jesu imenovanja u pravosuđu, to su odluke koje počivaju na političkom konsenzusu, kada smo imali i jedan konstruktivan odnos dijela opozicije – rekao je Milatović u intervjuu za „Dan“.
Imamo najglomazniju vladu ikada, koja ima skoro dvotrećinsku podršku u parlamentu. Da li je to garant stabilnosti i kako ocjenjujete političku stabilnost u Crnoj Gori?
Milatović: Moj komentar se može sažeti u sljedećem: mislim da crnogorska parlamentarna istorija ne pamti, niti će pamtiti, veće vlade a manje političke stabilnosti.
Da mi je neko rekao da će nakon smjene režima 2020. godine i borbe mnogih u našem društvu da se prakse i politike u Crnoj Gori istinski promijene rezultat biti najprimitivnija partijska trgovina u vidu glomazne vlade za Ginisovu knjigu rekorda, sa preko 30 članova i sedam potpredsjednika, ne bih mu vjerovao.
Ali, upravo to se dešava pred našim očima. Netransparentnost, neprincipijelnost, partitokratija, urušavanje institucija i trgovina državnim interesima, a sve pod izgovorom da je to „pomiriteljska i demokratska“ vlada. A prosta istina je da je ova vlada podmiriteljska i antireformska, formirana isključivo na potrebi da što više političkih subjekata namiri svoje kadrovske apetite.
Žao mi je što kao društvo nijesmo uspjeli da napravimo taj kvalitativni iskorak i naprosto budemo bolji od onoga što smo decenijama željeli da promijenimo. Vjerujem da iz mene govori razočaranje koje dijele mnogi građani i dominantni osjećaj da su naša očekivanja iznevjerena.
Iz tog razloga kritikujem one poteze Vlade koji, po mom dubokom uvjerenju, štete interesima države, a iz pozicije nekoga ko želi boljitak crnogorskom društvu i svijetlu evropsku budućnost, pokušavam da političke procese i trendove držim na pravom kursu. U ovom trenutku to je nezavidna i teška pozicija, ali odgovornost funkcije na koju su me građani izabrali to zahtijeva.
Vidimo da je došlo i do različitih stavova o rukovođenju Vojskom Crne Gore. Da li će general Lazarević biti smijenjen i kada planirate da zakažete sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost?
Milatović: Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost biće održana u skladu sa Poslovnikom o radu, onda kada je ja, kao predsjedavajući Savjeta, zakažem. Podsjetiću da je posljednja održana 28. avgusta, dakle prije samo nekoliko sedmica, i da je na njoj odbijen zahtjev za smjenu načelnika generalštaba Zorana Lazarevića. U međuvremenu sam razgovarao sa generalom, što sam smatrao za svoju dužnost i obavezu.
Ponavljam još jednom, dok sam predsjednik Crne Gore neću dozvoliti neodgovoran odnos Vlade prema instituciji koju predstavljam, niti nametanje bilo kakvih rješenja kojima se degradira odnos prema Vojsci Crne Gore i ona se politizuje za bilo čije partijske svrhe, ili čak tuđe interese.
Odluke koje se razmatraju na Savjetu, naročito one koje se tiču najvažnijih pitanja poput izbora načelnika generalštaba, moraju biti rezultat ozbiljnih analiza, konsenzusa i dogovora, a ne paf-paf pristupa.
Odnos prema Vojsci Crne Gore je odnos prema Crnoj Gori. Dok sam ja na čelu Savjeta za odbranu i bezbjednost, taj odnos mora biti profesionalan i odgovoran.
Očekujem od Vlade da se, umjesto pokušaja politizacije vojske, pokrene pitanje poboljšanja ekonomskog statusa naših vojnika i dodatne modernizacije naše vojske.
Često kritikujete izvršnu vlast, ali mnogi to tretiraju i kao izlaženje iz nadležnosti predsjednika. Šta mislite o tome?
Milatović: Sa pozicije predsjednika Crne Gore želim da ukažem na politike za koje vrlo argumentovano tvrdim da nijesu u funkciji napretka crnogorskog društva, i to vidim kao svoj doprinos koji ima isključivo institucionalnu formu. Nažalost, do sada nijesam vidio da na drugoj strani postoji bilo kakva argumentovana diskusija ili odgovor na probleme na koje ukazujem.
To što neko smatra da se krucijalne odluke po budućnost svih nas mogu donositi bez uključivanja stručne javnosti i EU partnera, uz statiranje institucija koje bi trebalo da zauzmu kontrolni odnos prema takvim praksama, nije nešto čemu želim da se prilagođavam.
Kada obavljate ovako odgovorne državničke poslove, sudbina zemlje i građana zavise od vas, i to je nešto što, nažalost, premijer i dio parlamentarne većine često ne shvataju.
Evropski put Crne Gore je tačka spajanja skoro svih činilaca na crnogorskoj političkoj sceni. Da li su svi iskreni u tome i da li ima nešto što nas koči, i šta je to?
Milatović: U ovom stadijumu pristupanja Evropskoj uniji, kada postoji novi geopolitički trenutak u korist ubrzanog pristupanja, kada smo dobili pozitivan IBAR i nakon dugogodišnjeg zastoja, očekujemo zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja, deklarativna domaća podrška ubrzanju našeg evropskog puta jednostavno više nije dovoljna.
Potrebne su istinske reforme i opredijeljenost svih činilaca vlasti za ispunjavanje ovog glavnog prioriteta naše vanjske politike. On je jasno artikulisan ciljem koji sam predočio kada sam stupio na dužnost predsjednika države da Crna Gora postane 28. zemlja članica EU do 2028. godine.
Međutim, postavlja se logično pitanje: kako možemo reći da je ta podrška iskrena ako je za nepunih godinu dana rada ove parlamentarne većine Crna Gora postala kolekcionar protestnih nota iz susjedstva, a predsjednik Skupštine i potpredsjednik Vlade proglašeni za persone non grata u Republici Hrvatskoj, našem jedinom susjedu članici EU?
Ta vrsta neodgovornosti prema državnim interesima seli se i na multilateralni plan, pa je tako premijer otkazao učešće na Generalnoj Skupštini UN, zbog čega Crna Gora na tom najvažnijem međunarodnom događaju neće biti adekvatno predstavljena. Nemam sumnju da je to uradio iz političkih razloga, svjestan loše pozicije koju ima pred izbore u Podgorici, čime je državni interes podredio partijskom.
No, u tome nije usamljen. Ništa manju odgovornost za trenutnu situaciju ne snose ni ostali konstituenti vlasti, za to što je praktično zamrla kontrolna funkcija parlamenta i što loši zakonski tekstovi kroz Skupštinu prolaze kao kroz protočni bojler, uz tek poneki primjer drugačijeg odnosa.
Dodatno, danas niko više ne spominje Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, reformu administracije ili novo izborno zakonodavstvo, neke od ključnih stvari za unapređenje vladavine prava u zemlji. Niko više ne spominje Kreditno-garantni fond, podršku poljoprivredi, domaćoj proizvodnji i mjere podrške malom biznisu.
Posebno ističem netransparentan proces donošenja ekonomskih reformi, posebno u dijelu urušavanja Fonda PIO, podizanja PDV-a i uvođenja novih akciza, ali i promjene odredaba vezanih za RTCG, zapošljavanja u policiji, postavljenja direktora osnovnih škola, i sve loše prakse na koje gotovo svakodnevno upozoravam javnost.
Često sam pominjao i sada već usvojenu praksu izbjegavanja javnih rasprava, i to kod sistemskih zakona. To je nedopustivo, pogotovo kada imate ozbiljne kritike i nevladinog sektora i stručne javnosti, koji smatraju da su mnoga zakonska rješenja gora od prethodnih.
Ako neko misli da su to reforme koje treba da nas približe Evropi, onda sam ozbiljno zabrinut da smo krenuli u pogrešnom smjeru. Jer ono što je zaista odblokiralo proces integracija jesu imenovanja u pravosuđu, to su odluke koje počivaju na političkom konsenzusu, kada smo imali i jedan konstruktivan odnos dijela opozicije.
Dakle, nijesmo sproveli suštinske reforme koje bi unaprijedile vladavinu prava ili utabale put održivom ekonomskom razvoju. Pravimo kozmetičke promjene, a često i korake unazad, i bojim se da će to, ako već nije, u jednom trenutku biti jasno i Briselu. Građanima Crne Gore je to već sada jasno kao dan.
Više puta sam rekao – Crnoj Gori su potrebne promjene, a ne zamjene!
Očekujemo pobjedu na izborima u Podgorici
Kampanja za lokalne izbore, u kojoj i Vi učestvujete, pokrenula je brojna socio-ekonomska pitanja. Kakav rezultat očekujete u glavnom gradu i da li ćete, ako to rezultat bude nalagao, ući u vlast i sa koalicijom PES–Demokrate?
Milatović: Više puta sam kazao da očekujem da će lista koja nosi moje ime, sa sjajnim Lukom Rakčevićem kao kandidatom za gradonačelnika Glavnog grada, biti pobjednička. Riječ je o čovjeku koji je godinama prepoznat kao borac za bolju Podgoricu i, u odnosu na druge kandidate za gradonačelnika, jedini istinski zainteresovan, sa potrebnim znanjem i energijom za poziciju prvog čovjeka grada. Ali Luka nije jedini, već predvodi sjajan tim poštenih, posvećenih i iskrenih ljudi okupljenih na listi „Jakov Milatović – Za bolju Podgoricu!“.
Zato sam i uvjeren da će upravo naša lista biti nosilac nove vlasti u Podgorici na bazi programa i principa koje smo jasno ponudili građanima u kampanji, a to su odgovornost, transparentnost i meritokratija. Lista koju predvodim je formirana takođe i kao reformski, građanski i evropski put za Crnu Goru, između dvije političke grupacije koje personifikuju nekadašnje loše vladanje oličeno u DPS-u, i sadašnje loše vladanje partija aktuelne parlamentarne većine. Zato je upravo ova pobjednička lista pravi izbor za građane koji ne žele da podrže stari režim, a ujedno su nezadovoljni onim čemu svjedočimo kada je u pitanju aktuelna vlast. U tom kontekstu, očekujem da rezultati izbora pokrenu zdravu političku dinamiku na svim nivoima, koja će riješiti institucionalni haos, neozbiljnost i neodgovornost, kojima svjedočimo duže vrijeme.
Ponekad se stiče utisak da je Vaše neslaganje u viđenju vođenja države sa premijerom Milojkom Spajićem na ličnom nivou. Šta Vi kažete o tome?
Milatović: Nemam nikakav lični problem sa gospodinom Spajićem, i to sam ponovio više puta. Period našeg zajedničkog rada, sa svim uspješnim i manje uspješnim momentima, smatram važnim dijelom svog života i profesionalne karijere, ali i važnim za političko sazrijevanje u Crnoj Gori. Želim mu svaku ličnu i porodičnu sreću.
Međutim, važno je istaći da nas dvojica danas obavljamo najodgovornije funkcije u državi i da, evidentno, imamo drugačije poglede na način na koji treba da se razvija ova država. To je, uostalom, bio i razlog mog napuštanja PES-a.
Ja sam izašao iz vlasti zbog principa i ideje o boljoj Crnoj Gori, a čini mi se da druga strana upravo radi sve, uključujući i zloupotrebe javnih resursa, kako bi još koji dan ostala na vlasti.
Ja ne vidim Crnu Goru kao kripto-destinaciju, već kao državu u kojoj uspjeh u životu dolazi kao rezultat rada.
(Analitika)
