Jeftini politicki i socijalni populizam slucajnih prolaznika u crnogorakoj politici, koji su neki nazvali Pokret Evropa Sad , je brzo pokazao svoje pravo lice. Nema povecanja zarada bez povecanja produktivnosti. Teoskovi poslodavaca za zarade su porasli 60% , a produktivnost 13%. Iznos blokada prduzeca 2020 je bio 770 mil EUR, a danas 1,5 mlrd EUR. Duplo. VLADA POSTAJE GENERATOR KRIZE LIKVIDNOSTI U SISTEMU!!
Zbog posledica popilistickuh odluka, da se plate u CG povecaju ukidanjem doprinosa za zdravstvo, drasticnim smanjenjem doprinosa za PIO, nekontrolisanog zaposljavanja partijskih ladrova u javnom sektoru, povecanju zarada u javnom sektoru, povecanje troskova za zarade u privatnom sektoru za 55% ( a povecanje produktivnosti za samo 13%) , eksplozija neproduktivne javne potrosnie ( nabavke auta, troskovi komunikacija, sluzbenih putovanja, dodatnih angazmana po Ugovoru o radu, dnevnica, hrane i pica, nepotrebnih kupovina opreme , troskova zakupa i kupovine poslovnog prostora, namjestaja, nekontrolisana potrosnja diplomatskih predstavnistava po svijetu, nenamjenska potrosnja iz programskih budzeta….) , rast troskova za socijalna davanja ( koja u minimalnom procentu idu ka stvrano socijalno ugrozenim stanovnicima, a ostalo se koristi za politicke kampanje i jeftinu demagogiju), nekontrolisanih troskova zdravstenog sistema koje definise i kontrolise DPS monopolska firma GLOSARIJ, a ne Vlada Crne Gore, budzet se nalazi u kriticnoj situaciji sa aspekta LIKVIDNOSTI.
Naime, ukupni prosjecni mjesecni prihodi budzeta su oko 230 miliona EUR, a troskovi isplata za bruto plate, penzije, socijalu i zdravstvo su prosjecno 238 mil EUR. Znaci budzetu mjesecno nedostaje oko 8 mil Eur da bi pokrio samo ove mandatorne troskove ( fiksni troskovi koji se moraju isplatiti SVAKOG mjeseca) .
U praksi ovo znaci da Ministarstvo finansija mora svake nedelje da na racunu izmedju 70-90 mil eur da bi se iplatile ove 4 velike fakture. To znaci da se sa racuna budzeta ciste sva sredstva koja se uplate kao prihodi od poreza, doprinosa, carina, akciza . I to SVAKE nedelje. Ministarstvo je zbog sezonakog karaktera visine prihoda i fiksnih rashoda ( koji su isti za svaki mjesec) prinudjeno da uzima kratkorocne pozajmice od poslovnih banaka sa visokim kamatama.
Kao posledicu ove primarne nelikvidnosti i deficita, ministarstvo finansija je prinudjeno da kasni sa ostalim plavanjima: izvodjenje radova kroz kaoitalni budzet, dostavljenje robe i usluge, isplate po obavljenim tenderima iz javnih nabavki, subvencije, druge troskove iz programskih budzeta. Vlada kasni sa placanjjima. Kasnienja su vec dostigla zabrinjavajuce razmjere jer sire virus nelikvidnosti u privredu drzave. Dobavljaci kasne sa isplatama svojih obaveza ( dobavljacima, bankama, poreakoj upravi, zapsolenima …), banke kasne sa naplatama kredita…Djavolji krug nelikvidnosti se zatvorio. On je vec vidljiv kroz rast ukupnog iznosa blkoada i broja blokiranih firmi. Najveci dug je prema drzavi i poreskoj upravi. Dug se uvecan vratio tamo gdje je i nastao. U Vladu.
Broj blokiranih firmi i preduzetnika povećan je za više od 2,2 hiljade u odnosu na kraj 2020. godine, dok je iznos blokiranog duga dupliran i veći za gotovo 750 miliona eura.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), na kraju avgusta 2025. godine bilo je 21,1 hiljada preduzeća sa blokiranim računima, sa ukupnim dugom od 1,52 mlrd eura. Za poređenje, na kraju decembra 2020. u blokadi je bilo 18,85 hiljada preduzeća i preduzetnika, sa ukupnim dugom od 771,21 milion eura.
Zivot na tudji racun, na dug i inflaciju se privodi kraju. Stizu racuni. I lose vijesti. Nema vise obecanja o povecanju zarada i penzija. Do izbora ce se vjerovatno zaduzenjima i pocecanjem poreza, akciza odrzavati privid stabilnosti. Nakon izbore lose vijesti o recesiji, deficitima i duznickoj krizi. Smanjenja plata, penzija i otpustanja.