Prema ocjeni predsjednice Banke hrane Marine Medojević, u najavi je još jedna godina nebrige za najugroženije jer se ponavlja matrica dugogodišnje neodgovornosti prema najugroženijima u Crnoj Gori.
Predlogom budžeta za narednu godinu Vlada je predvidjela povećanje izdvajanja za prava iz oblasti socijalne zaštite, i to na 212.063.000 eura, dok je za tekuću godinu taj izdatak bio 190.160.811,71 euro. Iako su izdvajanja za socijalna davanja uglavnom povećana, za stavku materijalno obezbjeđenje porodice trošak je ostao fikasan, i to 10 miliona, što navodi na zaključak da se ta vrsta pomoći, jedine namijenjene građanima u stanju socijalne potrebe, neće povećavati.
Predlogom budžeta za 2024. godinu planirano je da se za dječije dodatke izdvoje 53 miliona, dok je ove godina taj izdatak projektovan na 50,4 miliona. Izdvajanja za boračko-invalidsku zaštitu povećana su za 500.000 i iznose 5,5 miliona, dok će se za porodiljska odsustva izdvojiti 35 miliona, pet miliona više nego u 2023. Za tuđu njega i pomoć predviđena su 72 miliona, čak 32 miliona više nego u 2023. Za ishranu djece u predškolskim ustanovama izdvojeno je 800.000 eura, što je za 200.000 manje nego u 2023, a izdvajanje za izdržavanje štićenika u domovima povećano je na 6.723.000, dok je u 2023. taj izdatak bio 5.024.914,19 eura.
Za stavku „ostala prava iz oblasti socijalne zaštite“, koja je zbog svoje neodređenosti izazivala kontroverze, opredijeljeno je 29.040.000 eura, za razliku od iznosa u ovoj godini, kada je bio projektovan na 48.721.697,64 eura.
Siromašna djeca nemaju iste šanse
Medojević ističe da djeca koja žive u siromaštvu nemaju jednake prilike za rani razvoj, obrazovanje, razvijanje vještina i potencijala u skladu s uzrastom, postizanje dobrog školskog uspjeha, sticanje znanja i vještina potrebnih za bolje plaćene poslove u odrasloj dobi, socijalizaciju, očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja, kvalitetnu ishranu.– Siromaštvo u djetinjstvu povećava izglede da će djeca i u odrasloj dobi živjeti u nemaštini kao njihovi roditelji, zavisna od socijalne pomoći, te da će se porodično siromaštvo nastaviti i u sljedećoj generaciji. Iz takvog začaranog kruga siromaštva teško je izaći, a što dijete duže živi u stresnim uslovima siromaštva, posljedice su teže. Djeca siromašnih trudnica rađaju se slabija i podložnija oboljenjima, što se dodatno produbljuje nekvalitetnom prehranom u dobi ranoga razvoja, lošim stambenim uslovima, nemogućnošću podmirivanja troškova – ukazala je Medojević.
Prema ocjeni predsjednice Banke hrane Marine Medojević, u najavi je još jedna godina nebrige za najugroženije.– Nastavlja se matrica dugogodišnje neodgovornosti prema najugroženijim građankama i građanima Crne Gore. Još jedan po brojkama veliki budžet ne dodiruje najugroženije kategorije društva. Oko 7.000 porodica korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP), jedinog socijalnog davanja namijenjenog siromašnima, nepoznat broj onih koji žive u zoni siromaštva, a tu pomoć nemaju, ali i 40.300 zvanično nezaposlenih i nepoznat broj onih koji se ne javljaju Zavodu za zapošljavanje svakih 45 dana, zaboravljeni su od države i sistema. Korisnika srazmjerne penzije i dalje nema ni u razmatranjima. Usuđujem se reći da je država okrenula leđa za barem 100.000 svojih građanki i građana – kazala je Medojevićza „Dan“.
Ona pita ko su pojedinci koji žive od socijalne pomoći, tuđe njege ili srazmjernih penzija, pa se država ne brine o njima.– Ko su nezaposleni i oni koji žive u zoni siromaštva, nerijetko i bolesni, a, zbog prestrogih kriterijuma za ostvarivanje materijalnog obezbjeđenje porodice, nemaju nikakvu sistemsku pomoć, pa da se Vlada založi za njihov život iznad linije siromaštva? Oni su samo statistički broj za kreatore javnih politika. Država u kojoj su važniji službeni automobili nego ljudi nema perspektivu. Crna Gora ima najviše službenih automobila po glavi stanovnika, posmatrajući bogatije države Evropske unije – istakla je Medojević.
