Ko su glavni lobisti u Crnoj Gori oko rezolucije o Srebrenici!

Glavni lobisti za podršku Rezoluciji o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama, kako javno tako i unutar sistema upravo su bili predsjednik države Jakov Milatović, lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, lider Demokrata i potpredsjednik Vlade za bezbjednost koji se živ ne čuje ne bi li iole pokušao da sačuva svoje biračko tijelo, Aleksa Bečić, kao i ministri u Vladi iz redova Pokreta Evropa sad Filip Ivanović i Maida Gorčević.

Oni su u prethodnom periodu, kako javno, tako i iza kulisa bili ključni ljudi za donošenje sramne odluke premijera Milojka Spajića da odluči po ovom pitanju. Naravno, ovo se i moglo očekivati od Gorčevićeve i Ibrahimovića imavši u vidu da dolaze iz reda Bošnjaka međutim, trojac bivših Srba je došao do toga da prst u oko gura Srbiji i srpskom narodu iako su ih Srbi dominantno i glasali.

Kako je Jakov Milatović koga su Srbi doveli do predsjedničke fotelje pričao o Srebrenici

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, čiju pobjedu je obezbijedio srpski narod, izjavio je da je njegova pozicija po pitanju genocida u Srebrenici vrlo jasna, te da jasno osuđuje sve zločine. On je u intervjuu za Al Jazeeru Balkans rekao da je Međunarodni sud bio vrlo jasan i donio odluku kad je u pitanju Srebrenica.

„Vrlo je važno da je Međunarodni sud negdje individualizovao genocid u Srebrenici. Moja pozicija je u tom smislu vrlo jasna, crnogorski parlament je, takođe, donio rezoluciju kad je u pitanju Srebrenica. Vrlo je važno da kao region, zajednički, donesemo sud o prošlosti koja je bila teška. Prošlosti koja je imala jednu Srebrenicu, ali i jedan Jasenovac, prošlosti koja je imala i u Crnoj Gori stvari poput velikog zločina u Pivi, Velici… To su sve stvari koje jasno osuđujem“, kazao je Milatović.

Uvjeren je da će za njegovog mandata Crna Gora postati članica Evropske unije i dodatno ojačati poziciju u NATO-u.

Za Milatovića je takođe nezavisnost tzv. Kosova nesporna činjenica kao i da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu. S tim u vezi, jasna je Milatovićeva pozicija u geopolitičkim zemljotresima koji su na djelu – čime otvoreno gura prst u oko srpskom narodu u Republici Srpskoj, Srbiji ali i Crnoj Gori, na koju se, po informaciji koju je lider DNP-a Milan Knežević podijelio, takođe odnosila Rezolucija iz 1993. godine.

Svi znaju da Demokrate podržavaju Rezoluciju o Srebrenici a Bečić i kompanija ćute ne bi li prošli što bezbolnije dok se veliki „tuku“

Demokratska Crna Gora Alekse Bečića nije se niti jednom oglašava po pitanju glasanja Crne Gore o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama iako čitava crnogorska javnost zna da je njihov stav istovjetan sa stavom premijera Milojka Spajića i Pokreta Evropa sad.

Pokušavajući da prođu što bezbolnije ne bi li sačuvali „to malo“ Srba što je ostalo da ih glasa, Bečić i oni njemu najbliži odlučili su da se ne oglašavaju po ovom pitanju ne bi li ubrali političke poene koje trenutno gubi Milojko Spajić podržavajući Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama. Borba je i postavila pitanje Demokratskoj Crnoj Gori ali je naša redakcija ostala uskraćena za odgovor.

Ipak, i nedolazak odgovora je itekako odgovor sam po sebi te je jasno da ova grupacija političkih profitera u ovom trenutku pokušava za sebe da zgrabi glasove srpskog naroda, a sve uoči lokalnih izbora u Budvi i u Andrijevici. Stoga su odlučili da se ne oglašavaju po ovom pitanju.

Međutim, građani Crne Gore nisu niti mogu zaboraviti glasanje Bečićevih Demokrata po pitanju naše domaće verzije Rezolucije o Srebrenici kada su samo poslanici koalicije Za budućnost Crne Gore glasali protiv, dok su URA i Demokrate zajedno sa DPS-om glasali za. Pored toga, bile su uzdržane prilikom glasanja za smjenu pravde Vladimira Leposavića što je izazvalo krizu vlasti u Crnoj Gori.

Sada, gotovo kao da se istorija ponavlja. Ministar pravde se doduše ne smjenjuje zbog ovog pitanja ali je tema ponovo polarizovala crnogorsko društvo. I umjesto da se zaista povede inkluzivna politika i da Crna Gora, upravo baštineći tu raznovrsnost, bude uzdržana u Ujedinjenim nacijama, Spajićeva i Bečićeva Vlada ipak biraju da gurnu prst u oko Srbima u Crnoj Gori i podrže Rezoluciju koja je i čitav svijet podijelila.

Ivanović bi radije da se „fajta“ sa srpskim ministrima umjesto za ono što žele građani Crne Gore

Ministar spoljnih poslova, kog su inače ranije hvalili kao „stručnog“ Srbina, radije je izabrao da se „svađa“ sa srpskim kolegom nego da brani ono što su interesi većine građana Crne Gore.

Tako je, nakon reakcije srpskog ministra spoljnih poslova da su amandmani „pranje savjesti“ kako pred javnošću Crne Gore ne bi izgledalo da je Vlada u Podgorici protiv bratske Srbije.

Ivanović je tim povodom sramno poručio da se zvanična Podgorica u vođenju spoljne politike „vodi isključivo svojim, a ne tuđim interesima“.

Reagujući na Đurićevu izjavu povodom nezvanične informacije da je Vlada Crne Gore pripremila amandmane na tekst Rezolucije UN o Srebrenici, Ivanović je u kratkoj izjavi Vijestima kritikovao Đurićevo komentarisanje nezvaničnih informacija, i takav potez nazvao – ishitrenim.

„Crna Gora se u vođenju spoljne politike rukovodi isključivo svojim, a ne tuđim interesima. Takođe, Crna Gora će se prema drugim državama odnositi upravo onako kako se te države odnose prema Crnoj Gori“, poručio je Ivanović ministru inostranih poslova Srbije Đuriću.

Naknadno, Ivanović se uopšte po ovom pitanju nije oglašavao, osim u smislu poruke svom srpskom kolegi i to u vidu napada. Ipak, odbio je da komentariše i tekst Rezolucije, najavljenu podršku Crne Gore, ili makar da iznese neki njegov lični stav i samim tim jasno stavio do znanja ljudima koji su ga glasali koji je njegov stav o Srebrenici.

Ibrahimović medijski pritisnuo Spajića

Sjećamo se i nedavne izjave u medijima lidera BS-a Ervina Ibrahimovića gdje je uputio pismo premijeru Milojku Spajiću vršeći medijski pritisak na pomenutog da bi odlučio o podršci Rezoluciji.

Međutim, ovo nije neočekivano imavši u vidu da on dio bošnjačkog korpusa. Ibrahimović je dodatno upitao da li će se podržavanjem Rezolucije „potvrditi da suštinski, a ne deklarativno pripadamo onom dijelu civilizovanog svijeta čiji dio želimo da budemo vrijednosno, suštinski i formalno“.

“Poštovani predsjedniče Vlade, Hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne skupštine UN podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirali SR Njemačka i Ruanda a koju su, do sada, kosponzorisali neki od naših ključnih međunarodnih partnera među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Briatanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija i još 20 država, među kojima su i susjedne Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija te Slovenija i Sjeverna Makedonija – i time još jednom stati na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava te potvrditi da suštinski a ne deklarativno pripadamo onom dijelu civiliziranog svijeta čiji dio želimo da budemo vrijednosno, suštinski i formalno“, glasilo je pitanje Ibrahimovića u cjelosti.

O Srebrenici se takođe oglasila i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević koja je par dana prije Spajićeve poruke da podrži Rezoluciju u Ujedinjenim nacijama kazala da, što se vanjske politike tiče, sigurna je da se stopostotna usklađenost neće pomjeriti ni za milimetar, čime tvrdi da bi podržala Rezoluciju o genocidu u Ujedinjenim nacijama.

Ona je istakla i da, kao Bošnjakinja, ne bi voljela da se pitanje genocida u Srebrenici koristi u dnevno – političke svrhe, niti da bilo koji narod bude proglašen genocidnim, zbog čega je Vlada i predložila dopunu te Rezolucije.

“Sigurna sam da će Skupština pokrenuti i pitanje svih drugih zločina koji su se desili”, kazala je ona