Isplivao Šolcov mirovni plan za Ukrajinu!

Prema italijanskom listu „Republika“, njemački kancelar Olaf Šolc priprema mirovni plan koji podrazumijeva rusko zadržavanje okupiranih ukrajinskih teritorija.

U tekstu se navodi da kancelar Šolc radi na tome da Rusku Federaciju dovede za pregovarački sto, pod pretpostavkom da će Kijev prihvatiti teritorijalne ustupke.

Šolc je takođe rekao da je šokiran poražavajućim rezultatima izbora u dvije njemačke države – Tiringiji i Saksoniji – gdje je krajnje desničarska partija AfD osvojila većinu.

Kako navodi list, Šolc vidi mogućnost očuvanja svoje pozicije upravo u rješavanju „ukrajinskog pitanja“.

Njemačka je ključna država Zapada

Iako su zemlje BRIKS-a i mađarski premijer Orban nešto već pokušali, ova inicijativa ima mnogo veću težinu. Riječ je o inicijativi predstavnika zemlje koja je druga ili treća po važnosti država na globalnom Zapadu, ključna država Evropske unije i najvažniji saveznik SAD na evropskom kontinentu.

Ako se Šolcovoj inicijativi pridruže zemlje Globalnog juga, na čelu s Kinom i Indijom, vjerovatnoća mirovnih pregovora znatno raste. Zajedničkoj platformi jedne od vodećih zemalja Zapada, kao i zemalja globalnog Juga, biće gotovo nemoguće suprotstaviti se. Međutim, to ne znači da će Ukrajina ili Rusija odmah podržati takvu inicijativu ili čak nastaviti vojnu akciju uprkos tome. Štaviše, lideri obje zaraćene zemlje već su dali mnogo izjava u kojima odbacuju teritorijalne kompromise. Osim toga, Kurska ofanziva ukrajinskih snaga dodatno je zakomplikovala ideju o primirju.

Trenutna pozicija

Iako su početni stavovi Kijeva i Moskve u principu poznati kada je riječ o pregovorima, jasno je da će, ukoliko do pregovora ipak dođe, morati da se dođe do kompromisa. Isto tako, vraćanjem u ofanzivu u Kurskoj oblasti mijenja se pregovaračka pozicija. Ideju o primirju duž linije fronta Ruska Federacija ne može prihvatiti jer se linija fronta nalazi i na njenoj međunarodno priznatoj teritoriji.

Iako je Ruska Federacija u svoj sastav uvela četiri ukrajinske pokrajine, postoje vojno-birokratski termini koji jasno određuju mehanizme djelovanja, uspostavljene još u jesen 2022. godine.

Dakle, ove četiri oblasti, koje su po međunarodnom pravu ukrajinska teritorija, a integrisala ih je Ruska Federacija (iako ne u potpunosti) su oblasti pod „vojnim stanjem“. U Kurskoj oblasti, kao i u drugim pograničnim oblastima, Rusija je uvela „srednji nivo odgovora“.

U tom smislu, jasno je da Rusija vidi četiri ukrajinska regiona kao predmet pregovora, ali ne i Kursku oblast. To stvara određene probleme u Kremlju kada su u pitanju mirovni pregovori. Ukrajinska diplomatija bi mogla da zatraži od svojih saveznika, uključujući zemlje globalnog juga, da natjeraju Rusiju na pregovore.

Od Kurska nema povlačenja

U tom slučaju Rusiji ne bi preostalo ništa drugo nego da ili jasno pokaže da je spremna za dijalog i pregovore, čak i u nepovoljnoj situaciji na terenu, ili odbije da trguje sopstvenom teritorijom. Zemlje koje se smatraju saveznicima Rusije, prije svega Kina, koja je i sama više puta pozivala na pregovore, ne bi bile najsrećnije tom odbijanju.

Tokom cijelog rata, Kremlj se globalnoj javnosti predstavljao kao stranka koja je spremna za pregovore, ali uz razumijevanje da će njegovi zahtjevi, kao i realnost na terenu, biti poštovani. Međutim, sada, kada je situacija na terenu nešto komplikovanija, mogućnost pregovora se odlučno odbacuje.

S druge strane, još se ne zna šta je cilj Kijeva u Kurskoj oblasti. Ako je ideja da se trguje ruskom teritorijom, to je vrlo malo izvjesno. Postavlja se pitanje za šta bi Ukrajina mijenjala tu teritoriju. U vojno-strateškom smislu, to je samo par sela i manjih gradova, koji u ravnopravnoj razmjeni Ukrajini ne bi donijeli ništa značajno.

Takođe, traženje znatno većeg dijela teritorije ili nekog strateškog dijela kao što je NE Zaporožje nije sasvim realna opcija. Ali svakako je vjerovatno da Ukrajina ne namjerava da dozvoli Ruskoj Federaciji da okupira teritoriju, a da ne dobije ništa zauzvrat.

Kina i Njemačka su ključne

Sva ova pitanja biće otvorena tek kada Šolcova inicijativa zaživi i ako ga Kina podrži. Kancelar Šolc do sada nije zvanično potvrdio da postoji.

Ako zaista postoji plan njemačke kancelarke i ako se ne radi o još jednoj PR inicijativi, onda bi se otvorila mogućnost rješavanja ranije spomenutih spornih pitanja.

Međutim, za sada i Ukrajina i Rusija, svaka iz svojih razloga, rade na tome da se ovaj plan ne realizuje.

(Index.hr)

0 komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare