Poslanica NSD Jelena Božović bila je gošća sinoćnje Slobodne zone sa Draženom Živkovićem i govorila je o dvojnom državljanstvu. Ona navodi da to nije nikakva nova tema.
„Nastojali smo da se diskriminacija jednog značajnoj broja ljudi u Crnoj Gori otkloni. Nakon 2006. godine i odvajanja Srbije i Crne Gore i zakona iz 2008. godine koji je bio tako pripremljen i koncipiran da tadašnje vlasti mogu da kontrolišu sve one koji mogu da dobiju državljanstvo su bili strogi do 2021. godine i podrazumijevali su da građani koji žive u Crnoj Gori moraju imati 10 godina stalnog boravka uz kontrole službi“, kazala je ona.
Dodaje da su vrlo temeljno gledali koji građani su podobni a koji ne, a ova pravila su znala biti fleksibilnija za podobne, dok su drugi ostali uskraćeni za tu mogućnost.
„Takvih građana, koji žive u Crnoj Gori, koji su radili i podigli djecu bili uskraćeni za mnoga prava kao državljani i to je diskriminacija u savremenom društvu“, kazala je ona.
Božovićeva dodaje da se ne možemo odreći naših državljana, kojima su roditelji odavde, i đedovi odavde, da je nepravedno da ih se odričemo.
„Ako je strah hoće li da ostvare pravo glasa, imamo i primjer Turske koji možemo uvažiti“, kazala je Božovićeva.
Osvrnula se na opaske Ane Novaković Đurović i kazala da je DF ovaj predlog zakona imao 2021. godine kada je URA bila dio parlamentarne većine a kada je ministar unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića postojao zakon o državljanstvu.
„Taj zakon je povučen jer su podržavaoci DPS-a izašli na ulicu. Nije tačno da DF pokreće ovu temu, već je i URA svojevremeno podržala to“, kazala je Božovićeva.
Dodaje da svi oni koji Crnu Goru doživljavaju svojom i žele državljanstvo – da nemamo pravo da ih odbijamo.
„Mnogi kadrovi su otišli odavde bez mogućnosti da se ikad vrate jer imaju korijene i veze i ljubav prema Crnoj Gori i želju da se vrate. Nemamo pravo da im to uskratimo posebno na način da se određenim ljudima ne dozvoli mogućnost da dobiju crnogorsko državljanstvo“, kazala je ona.
Dodaje da postoje ljudi koji su napustili Crnu Goru a i dalje glasaju, navodi Božovićeva i dodaje da ne smijemo imati dvostruke aršine za iste slučajeve.
Božovićeva dodaje da se uvijek od građana očekuje da donesu potvrdu da su se odrekli državljanstva R. Srbije.
„Znam brojne primjere, najviše iz Herceg Novog, a što su iznijeli kao najveći problem jer mnoga prava nisu mogli da ostvare iz toga razloga. Potpuno je prirodno da građani očekuju od političara da rješavaju njihove probleme. Ta posmatranja su sebična u odnosu na ono što tim ljudima može da predstavlja problem“, kazala je ona.
Božovićeva dodaje da je mislila da je vrijeme DPS-a iza nas i da samo oni mogu zastupati diskriminišuće stavove.
„Svi oni koji budu dijelili stavove poput Novaković Đurović učestvuju u brutalnoj diskriminaciji. Ako je ovo što je rekla Novaković Đurović evropski put, mislim da grdno griješi“, kazal je ona komentarišući izjavu kolegenice iz Skupštine.
A na pitanje je li diskriminišuće da Albanci imaju albansko, crnogorsko i američko, da Bošnjaci imaju i bošnjačko, hrvati hrvatsko, a da samo Srbi moraju da se odreknu srpskog, Novaković Đurović ne misli da je to diskriminacija. Božovićeva podsjeća da je bivši režim prethodnih decenija davao sebi za pravo da mnogim kriminalcima da počasno državljanstvo u Crnoj Gori.
„Kasnije se potvrdilo da su im data počasna državljanstva pozivajući se na to da su to ugledni investitori i biznismeni. To nije izostalo ni u vrijeme premijera Dritana Abazovića koji je dodijelio počasno državljanstvo Naseru Ramaju koji je kasnije uhapšen zbog neplaćanja poreza državi Crnoj Gori. To su neki primjeri koji nisu prekinuti da se sumnjivim tipovima dodjeljuju državljanstva a neko to ne može da dobije“, kazala je ona.
Govoreći o Anketnom odboru, Božovićeva je kazala da ta norma ne postoji zarad opozicije već da se on formira kad određen broj poslanika pomenuto inicira.
„Što se tiče istraga o kojima je prestalo da se priča a to su ubistva brojnih policajaca, novinara, prebijanja, zastrašivanja, prijetnje, ucjene i sve ono što je sprovodio bivši režim nad neistomišljenicima i svima onima koji su imali šta da progovore a za koje je postojala sumnja da mogu da progovore su platili životima. Od njih je prošlo 20 i više godina a to je u ovom momentu postala tema broj 2. Ponekad, kad se obilježava godišnjica, to ostane na tome“, kazala je ona.
Pored zakonodavne vlasti, navodi ona, postoji i sudska grana vlasti koja je u mnogim slučajevima zatajila. To smo vidjeli kroz primjere oslobađajućih presuda, dodaje ona, i podjseća na Medenicu…
„Ta tema bude aktuelna nekoliko dana pa padne u zaborav. Postoje brojni svjedoci koji žele da govore i pričaju o svemu šta znaju i kroz šta su prošli, a to su i Crne Trojke i Sedma uprava. Međutim, to padne u zaborav osim par članaka. Svi treba da damo doprinos da se oni čuju, da dođemo do više podataka a da im država garantuje bezbjednost i sigurnost. Najpozvaniji koji se bave ovim temama jesu poslanici i parlament jer je politička volja takva“, kazala je ona.
Dodaje da od ljudi koji čine većinu određuje kako će se volja odražavati.
„Politička volja tokom DPS-a je da se ljudi prebijaju i zastrašuju. Današnja politička volja je da se ubistva rasvijetle a to treba da dokažemo i u Parlamentu“, kazala je ona.
Dodaje da žele da pomognu i policiji i sudijama u dokazima koji treba da im budu važni.
„Naravno, te teme treba da aktuelizujemo jer vidimo da su neke postale mnogo bitnije od toga kako su ljudi stradali i ko je sve gubio glavu“, kazala je ona.
Božovićeva je saopštila da će Marko Kovačević biti nosilac liste Za budućnost Nikšića.
„Naša koalicija, po istraživanjima, pokazuju da imamo ubjedljivu pobjedu u Nikšiću. Ono što je Kovačević to sada radio samo dobija potvrdu a to su ulaganja kao nikada do sada“, kazala je ona.
Ana Novaković Đurović iz GP URA gošća je sinoćnje Slobodne zone i tim povodom komentarisala dvojna državljanstva.
„To je tema koja se našla u fokusu parlamentarne krize koju imamo. Kad je trebalo dijalogom da riješimo ovo pitanje iako se to na kraju nije desilo, upravo je opozicija u predlogu našeg sporazuma, koji nije bio dozvoljen ni da ga predstavimo na Kolegijumu i sastanku, između ostalog uvažavala značaj ovog pitanja na način da način da izmjene ovog zakona i izmjene Ustava se isključivo mogu riješiti i dogovarati na bazi opšteg konsenzusa“, kazala je ona.
Novaković Đurović dodaje da kad predsjednik Skupštine o tome govori, to, dodaje, nije slučaj.
„Reakcije su onda značajno oštre. Ta parlamentarna većina svoje dosadašnje poteze nije činila dovoljno ozbiljnim i temeljnim kao i iskomuniciranim sa stručnom javnošću. Ako ovu temu sprovode Mandić, Knežević i Spajić na način kao što do sada vode državu i Vladu gdje svako vuče na svoju stranu – po mom mišljenju nemaju namjeru da ovo pitanje rješavaju na bazi konsenzusa već da na neki način nekadašnji DF sprovodi svoju politiku koju mi znamo“, kazala je ona.
Podsjeća da je ovo tema koju je DF potencirao prije izbora.
„Dvojno državljanstvo koje može promijeniti biračku strukturu može biti dezintegrišuće. Zato je bitan konsenzus, svakako ne u ovom trenutku potpune političke krize, već u nekoj narednoj fazi kada evropske integracije dobiju novi zamah“, kazala je ona.
A na pitanje da prokomentariše Plavu kartu, odnosno model iz Turske, Novaković Đurović navela je da je svakako potreban opšti konsenzus. Novaković Đurović problematizuje i pitanje kriterijuma dvojnog državljanstva i navodi da oni jesu rigorozni i u nekim drugim zemljama jer je to politička procjena evropskih društava da čuvaju suverenitet.
„U tom smislu Crna Gora nije poseban izuzetak. Što se najava tiče, čujemo da bi nešto moglo, da ipak mislite da može ovako ili onako. Nema jasne politike kako. Zato mi osnovano sumnjamo da je namjera parlamentarne većine promjena biračke strukture, a ako to nije slučaj, onda postoji upravo prilika da prihvate ono što smo mi ponudili u ovom sporazumu da o ovoj temi govorimo na bazi opšteg konsenzusa. Mislim da bi bilo mnogo bolje da se mi u Srbiji i Crnoj Gori evropeizujemo. Sigurna sam da bi nas tada ovo pitanje mnogo manje opterećivalo“, kazala je ona.
Dotakla se i zakonskog rješenja iz 2021. godine i kazala da to nije bilo zakonsko rješenje koje se našlo u Skupšini.
„Krivokapićeva Vlada je predlagala određeni model ali nije isti kao ovaj današnji. Da bi ovaj predlog zakona bio u Skupštini, trebalo je biti konsezusa da ne bi pokrenuli pitanja koja nas dijele. Činjenica da se to nije desilo je ozbiljan politički proces ili odluka. Vidimo da kada tema dijeli društvo, onda treba težiti konsenzusu“, kazala je ona.
Novaković Đurović dodaje da jedine teme koje nas ne dijele, jesu teme ekonomije i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
„Ako se vraćamo na teme podjela onda smo daleko od Evropske unije“, kazala je ona.
Novaković Đurović navodi da se određivala prema političkoj namjeri većine i da je to njen politički stav te da nije kazala da ovo pitanje ne treba rješavati.
„To je tema za opšti politički konsenzus. Kada zamijenite teze, odmah se šalje poruka da neko odbija dijalog po ovom pitanju. Ja sam se odredila u vezi sa namjerom većine a predlog zakonskog rješenja koji bi vi dostavili treba da nas razuvjeri“, kazala je ona.
Novaković Đurović kazala je da je pitanje dvojnog državljanstva pitanje za dijalog i da se to pitanje rješava na bazi konsenzusa.
„Pitanje je državljanstva koje želi da nametne parlamentarna većina je skretanje sa evropskog puta i pitanje koje će da nas dijeli. To pitanje nije samo ispravljanje nepravde. Po ovoj logici, ispalo je da su svi ljudi koji imaju problem sa državljanstvom ljudi koji vi zastupate ili ljudi koji su vas glasali i da vi za njih ispravljate nepravdu. Ne mora da bude tako. Ima građana koji vjerovatno imaju problem a glasaju različite opcije i dozvolite da upravo iz toga razloga donesemo odluku kada to bude potrebno, da će je podržati i politički akteri i društvo i da to bude odluka koja neće da nas dijeli“, kazala je Novaković Đurović.
A na pitanje je li diskriminišuće da Albanci imaju albansko, crnogorsko i američko, da Bošnjaci imaju i bošnjačko, hrvati hrvatsko, a da samo Srbi moraju da se odreknu srpskog, ne misli da je to diskriminacija.
„U slučaju ovakvih naglih promjena sa ovakvom većinom i politikom na državnom nivou može da stiacnjem biračkom prava mijenja biračku strukturu a to je namjera ove većine. Čuli smo da će zakon doći, još ga nema. Dajte da vidimo da se razuvjerimo“, kazala je ona.
I sam predsjednik Vlade neozbiljno pristupa ovom problemu, navela je ona i dodaje da mi živimo parlamentarnu krizu i povjerenje.
Govoreći o počasnim državljanstvima za period 43. Vlade, data su u skladu sa Zakonom.
„Još uvijek nemamo novo zakonsko rješenje i imamo najave. Ponavljam da su dravljanstva data u skladu sa zakonom a u trenutku kada su im data državljanstva bili su slobodni građani. Neko u momentu može ispunjavati uslov za državljanstvo. Nasera Ramaja, kom je Abazović dao državljanstvo lično ne poznajem a on je uhapšen nakon dobijanja državljanstva“, kazala je ona.
„Podržavamo Anketni odbor, ali…“
Novaković Đurović govorila je i o najavljenom Anketnom odboru i kazala da sva ubistva treba rasvijetliti i kazala da GP URA daje apsolutnu podršku tome.
„Za vrijeme 43. i 42. Vlade URA je pokušavala da doprinese rasvjetljavanju ubistava. Ono što sporimo i što je problem jeste principijelnost. Anketni odbor postoji zbog opozicije i ona ga koristi. Kada to radi vlast koja kontroliše bezbjednosni sektor, u našem uvjerenju, formiranje Anketnog odbora nema snagu da institucijama kojim upravlja da dovoljno mehanizama da se ubistva rasvijetle. To je naše pitanje“, kazala je ona.
Dodaje da Anketni odbor može da rasvijetli činjenice ali je ponjihovom uvjerenju sada proizašao kao tema koja će da skrene pažnju sa onoga što je nedostatak rezultata u rasvjetljavanju ovih ubistava.
„Oni su uveliko u mandatu. Jedna partija, konkretno Demokrate, rukovode bezbjednosnim sektorom. Hvale se mnogim rezultatima, ali oni treba da daju odgovor na ovo pitanje“, kazala je ona.
Dodaje da okrugli sto kojim se narko karteli proglašavaju terorističkim organizacijam i formiranjem Anketnog odbora pokazuje da neki nisu zadovoljni radom bezbjednosnog sektora i pokazuje rasulo u većini gdje svi žele nešto da izvuku u političku korist.
„Kad su se prethodnih godina formirali Anketni odbori, njima predsjedava opozicija i naravno opozicija je predlagala onoga ko će predsjedavati. U ovom slučaju, pored svih paradoksa, parlamentarna većina je odredila ko će ispred opozicije predsjedavati anketnim odborom. To nije bilo ni za vrijeme DPS-a, kada su poslanici DF-a predsjedavali“, kazala je ona.
Prihvatljivo joj je da se o predsjedavajućem dogovara opozicija ali dodaje da Vladimir Dobričanin, koji nije u vlasti, budući predsjednik Odbora.
Govoreći o šavničkoj krizi, Novaković Đurović navodi da ta kriza nije nastala zbog izbornog zakonodavstva.
„Ima jedan zakonski problem, to je tačno. DIK nema nikakvu moć niti nadležnost nad OIK. Oni jesu slali instrukcije da se ponavljaju izbori, OIK u kom su predstavnici partija nisu to procesuirali. Imali smo i blokade. Grupa pojedinaca je odlučila da ne dozvoli glasanje. Po mom mišljenju, itekako rad tužilačkih organa je morao biti drugačiji i riješio bi ovo pitanje uz politički dijalog koji je u jednom momentu mogao da razriješi situaciju u Šavniku“, kazala je ona.
Dodaje da sada imamo protivzakonit izbor predsjednika opštine, i navodi da u ovom trenutku ta situacija može da se riješi samo ako nadležni preuzmu akciju.
„U Šavniku svakako postoji izborni turizam i potvrđen je taj trend. Imamo izbore u Nikšiću i u Herceg Novom koji su raspisani a činjenica da je Šavnik neriješen, kao i Kotor, to nije dobra poruka za građane“, kazala je ona
