Potpredsjednik Vlade za pravosudni sistem Momo Koprivica iznio je u emisiji Kontroverza na RTV Podgorica niz tvrdnji koje bi, ukoliko dobiju punu institucionalnu i međunarodnu potvrdu, mogle dodatno otvoriti jedno od najmračnijih poglavlja tranzicione Crne Gore – aferu „Možura“, koja već godinama lebdi između međunarodne korupcije, političkih dogovora i ozbiljnih bezbjednosnih implikacija.
Koprivica tvrdi da istraga koja se vodi na Malti pokazuje da je nalogodavac ubistva malteške novinarke Daphne Caruana Galizia istovremeno stajao i iza podmetanja bombi policajcima koji su istraživali korupciju povezanu sa projektom vjetroparka Možura u Crnoj Gori.
Ukoliko se ove tvrdnje potvrde kroz međunarodne pravosudne procese, onda slučaj Možura više nije samo pitanje sporne privatizacije ili koruptivnih transakcija.
On postaje pitanje međunarodne kriminalne mreže čiji su pipci, kako tvrdi Koprivica, sezali od Malte i Azerbejdžana do same Crne Gore.
Možura – projekat energije ili projekat političkih dogovora
Afera Možura godinama je predstavljana kao investicioni projekat u oblasti obnovljivih izvora energije, ali se kroz međunarodne istrage sve više otvara pitanje da li je iza cijelog posla postojao paralelni sistem finansijskih tokova, konsultantskih ugovora i ofšor transakcija koje nijesu imale veze sa legitimnim poslovanjem.
Koprivica tvrdi da postoje „jasne i nedvosmislene činjenice“ da je španska kompanija Fersa ostvarivala nezakonit uticaj kako bi došla do ekskluzivnih resursa i prava u Crnoj Gori.
Posebno je zanimljiv detalj koji se odnosi na svjedočenje Kevina Čirkopa, nekadašnjeg člana upravljačke strukture Enemalte, koji je, prema riječima Koprivice, priznao da je projekat Možura bio predstavljan kao „političko pitanje“, odnosno kao rezultat političkih dogovora i odluka.
Ako je to tačno, onda se otvara mnogo šire pitanje – da li je država tada bila vođena ekonomskim interesom građana ili političko-finansijskim aranžmanima zatvorenog kruga ljudi.
Trag novca i međunarodna mreža
Posebnu težinu cijelom slučaju daju tvrdnje o međunarodnim finansijskim transakcijama koje vode prema kompaniji „Socar“ iz Azerbejdžana, ofšor firmama sa Sejšela i kompaniji „17 Black“, iza koje se, prema međunarodnim istragama, nalazio malteški biznismen Yorgen Fenech.
Upravo je Feneč označen kao finansijer i nalogodavac ubistva novinarke Dafne Karuane Galicije, koja je istraživala korupciju i veze između politike, energetskih poslova i međunarodnih finansijskih tokova.
Koprivica tvrdi i da su policajci koji su istraživali korupciju vezanu za Možuru bili meta podmetanja bombi, što cijelom slučaju daje gotovo mafijašku dimenziju.
Ako se takve tvrdnje potvrde, onda se više ne govori samo o korupciji.
Govori se o sistemu koji je, prema tim tvrdnjama, bio spreman da koristi ekstremne metode kako bi zaštitio finansijske interese i prikrio tragove novca.
Crna Gora i sjenka DPS ere
U političkom smislu, Koprivica vrlo jasno povezuje ove procese sa periodom vladavine DPS-a i tadašnjim centrima moći u Crnoj Gori.
I upravo tu dolazimo do ključnog problema koji već godinama opterećuje crnogorsko društvo – da li su najveći državni projekti tog vremena bili vođeni interesom države ili interesima uskog političko-poslovnog kruga.
Jer slučajevi poput Možure ili Telekoma nijesu više samo političke teme.
To su pitanja koja direktno zadiru u povjerenje građana u institucije, pravosuđe i samu ideju države.
Telekom – stara afera koja se vraća
Koprivica je u emisiji otvorio i pitanje afere Telekom, podsjećajući na kontroverzne okolnosti privatizacije crnogorskog Telekoma i tvrdnje o mitu i političkom uticaju.
Prema njegovim riječima, tadašnja izvršna vlast prihvatila je uslove koji nijesu bili u interesu države, dok su kroz konsultantske ugovore navodno isplaćivani milionski iznosi koji su predstavljali prikrivene koruptivne transakcije.
Posebno je indikativna tvrdnja da Federalni sud na Menhetnu posjeduje dokumentaciju i mejlove koji se odnose na tajne sastanke i dogovore iz tog perioda.
Ako se ti navodi potvrde, onda bi se moglo pokazati da su pojedini poslovi iz ere DPS-a bili mnogo više od političkih odluka – da su predstavljali dio međunarodnog sistema finansijskog uticaja i koruptivnih mreža.
Zašto je ovo važno danas
Ono što ovaj slučaj čini posebno važnim jeste činjenica da se po prvi put o njemu govori kroz međunarodni bezbjednosni i pravosudni okvir, a ne samo kroz dnevno-političke sukobe u Crnoj Gori.
Jer kada se u istoj priči spoje:
međunarodne istrage,
ofšor firme,
politički dogovori,
milionske transakcije,
ubistvo istraživačke novinarke,
i napadi na policijske istražitelje,
onda je jasno da više ne govorimo o lokalnoj aferi.
Govori se o modelu funkcionisanja sistema moći koji je godinama djelovao iznad institucija.
Zaključak: Vrijeme raspleta ili još jedna nedovršena priča
Na kraju, ostaje pitanje da li će Crna Gora po prvi put do kraja otvoriti slučajeve koji su decenijama bili simbol sprege politike, biznisa i međunarodnih interesa – ili će i Možura završiti kao još jedna velika priča bez konačnog epiloga.
Jer građani Crne Gore već dugo ne traže samo političke optužbe.
Traže odgovore.