Piše, Perica Đaković
Da su nam još prisutni tamni politički oblaci nad Gorom Crnom i da ćemo još čekati da se oni počnu razgrtati potvrdio je predsjednik Vlade u svom posljednjem obraćanju javnosti odgovarajući na optužbe predsjednika države upućene na njegovu adresu. „Vlada može i bez podrške predsjednika, koji nam je vršio opstrukciju tako da smo pojedine zakone usvajali iz drugog kruga. Nismo mi skrenuli ni sa kakvog Titovog ili ti Jakovovog puta, nismo mi nikakvi pioniri, mi smo na evropskom putu koji je Vlada trasirala zajedno sa parlamentarnom većinom“ – poručio je između ostalog premijer.
Nismo dugo trebali da čekamo da bi saznali šta se iza brda valja u najavljenom pozivu predsjednika Crne Gore premijeru za sastanak nakon njegovog povratka iz Brisela krajem iduće sedmice a vezano navodno za ugrožavanje evropskog puta. „Nismo se mi ni svađali pa ne vidim razlog da bi se trebali miriti radi evropskog puta Crne Gore, za koju predsjednik Crne Gore nema nikakvu ingerenciju niti ima veze sa evropskim integracijama. To je isključivo u nadležnosti Vlade i Skupštine“ – bio je decidiran Milojko uzvraćajući na kritike svog bivšeg partijskog druga-„kao što sam rekao mi imamo rješenje ako treba dva puta ćemo usvajati zakone umjesto jednom, to usporava procese i energiju i zbog toga ta opstrukcija treba da prestane“.
Na određene sumnje da se iza Jakovog poziva na sastanak i kritike da je PES ostao bez predsjednika države i gradonačelnika glavnog grada imao namjeru da utiče na konačnu odluku oko završetka izbora u Podgorici i formiranja vlasti Spajić je i na to imao odgovor upućujući praktično na lokalni format, odnosno opštinski odbor PES-a koji i učestvuje u pregovorima.
Očigledno je da će građani Crne Gore još morati da sačekaju političko razvedravanje iznad Gore Crne, ali za razliku od njih zaposleni u Institutu Igalo mogu se nadati da crni oblaci nad njihovom kućom se uveliko razmiču. Premijer ih je razvedrio izjavom da nema prodaje Instituta i da ova vlada na čijem je on čelu to neće uraditi i saopštio da je projektni tim Univerziteta Crne Gore završio plan rekonstrukcije ove ustanove koji podrazumijeva ulaganje od nešto više od 100 miliona, od čega država, kao većinski vlasnik, 60 a manjinski akcionari 40 procenata. Spajić je tim povodom pozvao manjinske akcionare da prihvate program i saradnju sa Vladom ili ako nemaju sredstava za ulaganje da prodaju državi svoje akcije, kako bi se izbjegao eventualni stečaj. Takođe, Spajić je pozvao i nadležne institucije da provjere kako je dug Instituta u prethodnom periodu narastao od miliona na preko 20 miliona eura. Možda, kada je Institut u pitanju, da podsjetim one koji nisu znali da je Institut gradila hercegnovska udružena privreda domaćim i međunarodnim kreditima, a da je država postala vlasnik u onom tranzicionom periodu 90-tih godina. No, to je sada manje bitno za zaposlene u ovoj kući koji su zaista prošli težak period radeći mjesecima bez primanja svojih zarada.
Eto u ovom jesenjem sivilu i nešto što nagovještava tračak dobre nade, ali ipak ostaje generalno pitanje građana Crne Gore nakon brojnih izbornih ciklusa i pat karata, da li će doći da političkog razvedravanja nad Gorom Crnom. A tu je pitanje da li će doći do najavljenog sastanka predsjednika i premijera, ili su se nakon njihovih potonjih izjava ponovo našli na distanci, a što može da dovede da u jednoj državi imamo dva nivoa vlasti, tačnije na državnom nivou jednu političku vlast, a u glavnom gradu koji čini praktično polovinu Crne Gore, drugu političku vlast! Iako smo navikli da je u Crnoj Gori praktično sve podjeljeno na dva, ovo ipak ne bi bilo baš preporučivo.
