MLADI SLJEDBENIK POČASNOG PREDSJEDNIKA

Piše, Slavica Ilinčić

Milo mi je što moje objave i dalje predstavljaju nezaobilazno štivo kad su depeesovci u pitanju. Naime, čeprkajući po mojim objavama, jedan mladi sljedbenik Počasnog Predsjednika naišao je na moju objavu s početka 2021. Zato što se toliko potrudio, neću mu zasad pominjati ime, mada su ga snimile kamere Gradske TV i nije teško doznati ko je u pitanju.
To je ova objava:
„Četiri stotine godina ste vi jahali nas, sad ćemo četiri stotine godina mi vas, pa ćemo se dogovoriti ko će koga jahati onih trećih četiri stotine godina“.
I nema ništa, samo ovo. E, ali je mladom sljedbeniku Počasnog Prdsjednika to bilo dovoljno da me zbog navedene rečenice javno prozove na sjednici lokalnog parlamenta, optuži za nacionalnu netrpeljivost i zatraži moje razrješenje s mjesta direktorke Biblioteke. Kad je depees u pitanju, nije to ništa novo (mislim da više od mene mrze jedino Marka Kovačevića) i ne bi zavređivalo moju pažnju da mladi sljedbenik Počasnog Predsjednika nije ispao komičan u očima svih ljudi koji su završili sedmi razred osnovne.
A zašto komičan? Pa zato što je u pitanju citat iz Andrićeve pripovijetke „Priča o kmetu Simanu“, a ne moje riječi, kako je očigledno mislio mladi sljedbenik Počasnog Predsjednika kad je pronašao objavu. Mogu ga zamisliti kako se slavodobitno nasmijao i uskliknuo: Tu sam te čekao, Slavice!
I tako je, sav ponosan zbog navedenog otkrića, na sjednici Skupštine Glavnog grada objelodanio taj dokaz moje nacionalne isključivosti i zatražio razrješenje jer, jel’te, neko s ovakvim stavovima ne može biti na čelu Biblioteke. Čak je nešto pomenuo i Ibrahimovića, pojma nemam u kom kontekstu, mada se jedan lik iz pripovijetke zove Ibraga.
Ipak, njegovo mišljenje o mojim literarnim dometima laska, moram priznati. Godi kad te neko, makar i zbog neznanja, pomiješa s velikim Ivom Andrićem.
No, malo je bio ovaj citat. Kako bi što više obrazložio moje pogubno djelovanje na kulturni život Podgorice, mladi sljedbenik Počasnog Predsjednika skandaloznim je predstavio gostovanja pisaca koji su sam vrh regionalne književnosti: Aleksandra Gatalice, Vladimira Pištala i Igora Marojevića. Iako su oni rado viđeni gosti svuda, od Londona i Pariza, preko Ljubljane i Beograda, do Skoplja i Atine, odavde ih je trebalo najuriti jer se ne sviđaju mladim sljedbenicima Počasnog Predsjednika. Srećom, ne moramo se više rukovoditi njihovim umjetničkim i svim drugim afinitetima.
Šalu na stranu, mladih ljudi a tako isključivih nigdje nema kao među njima.
Poput samoprozvanog analitičara i kolumniste s inicijalima Lj.F. i ja poručujem mladim sljedbenicima koji mi vršljaju po FB objavama: Čitamo se! 😘