Crna Gora danas ima prosječnu neto #zaradu preko 1.022€ (MONSTAT). Istovremeno, minimalna plata za veliki dio radnika i dalje je 600€. To znači da sistem već funkcioniše na nivou od 1.000€, ali je dno ostavljeno na starom modelu. U takvoj strukturi, minimalac više nije “početna plata”, nego zona jeftinog rada koja ne prati realnu ekonomiju. Zato je 800€ logična donja granica (≈80% prosjeka, kako preporučuje i EU), dok 1.000€ za visoko obrazovanje nije privilegija nego minimum koji prati tržišni prosjek. Ako tražiš diplomu – moraš platiti bar prosjek. Sve drugo je degradacija znanja!- rekao je Pejak
Drugi sloj je ključan i tu se lomi priča: privreda već ima kapacitet! Prema zvaničnim podacima, Crna Gora je u posljednje dvije godine imala rast BDP-a 3,5% (MONSTAT procjene), rekordne budžetske prihode (Ministarstvo finansija) i kontinuiran rast prometa u maloprodaji i turizmu od preko 8% godišnje. To znači da je novac već ušao u sistem – ali nije ravnomjerno raspoređen! Ako su prometi veći, a profiti stabilni ili rastu, onda tvrdnja da “nema prostora za povećanje plata” ne stoji ekonomski. Postoji prostor – samo je koncentrisan iznad radnika. Upravo tu je slaba tačka argumenata protiv: ne može istovremeno da raste promet, profit i potrošnja – a da nema za zarade.- istakao je Pejak
Zaključak je zatvoren i neoboriv:
800€ minimalac i 1.000€ za visoko obrazovanje nisu povećanje – to je usklađivanje sistema sa realnim nivoom ekonomije. Ako je prosjek 1.000€, dno ne može biti 600€! Ako tražiš diplomu, plata ne može biti ispod prosjeka. Sve ispod toga znači da se svjesno održava model jeftinog rada u ekonomiji koja više nije jeftina. Ili ćemo priznati stvarno stanje i podići zarade – ili ćemo nastaviti da izvozimo radnike i uvozimo radnu snagu. Treće opcije nema! zaključio je on