– Kako biste sumirali najvažnije aktivnosti i postignuća Regionalnog vodovoda između dva praznika obilježavanja Dana Društva – 29. septembar?
Obilježavanje Dana DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ (Regionalni vodovod) predstavlja priliku da se sumiraju postignuti rezultati između dva praznika. Podsjećamo da je 29. septembra 2010. godine svečano pušten u rad regionalni vodovodni sistem, čime je započeta nova era u obezbjeđivanju vode za Crnogorsko primorje. Od tada, ovaj datum slavimo kao Dan Društva, s ponosom gledajući na postignuća koja smo ostvarili.
Naš fokus je bio na unapređenju infrastrukture, očuvanju izvorišta i zaštiti životne sredine. Svako obilježavanje ovog dana je podsjećanje na našu posvećenost kvalitetnom snabdijevanju vodom i očuvanju prirodnih resursa. U tom duhu, nastavićemo da radimo na održivim rešenjima koja će obezbijediti sigurnu i kvalitetnu vodu.
Sa ponosom obilježavamo 29. septembar, svjesni svih postignuća i odgovornosti koje nosimo. Regionalni vodovod je predano radio na obezbjeđivanju potrebnih količina vode, očuvanju izvorišta „Bolje Sestre“ i zaštiti životne sredine. U okviru naših aktivnosti, kontinuirano smo radili na unapređenju infrastrukture i implementaciji održivih praksi, za očuvanje izvorišta Bolje setre.
Dan Regionalnog vodovoda prilika je da se osvrnemo period između dva praznika koji je bio punu izazova, ali i uspješno realizovanih aktivnosti. Tokom ovog perioda, Regionalni vodovod je bio suočen s brojnim poteškoćama, naročito u vezi sa snabdijevanjem vodom crnogorskog primorja, što nas je primoralo na prilagođavanja i pronalaženje novih rješenja. Uprkos svemu, Društvo je pokazalo izuzetnu otpornost, stručnost i snagu.
Posebno ove godine, više nego ikada ranije, oslanjali smo se na međusobnu podršku i saradnju u ispunjavanju naše misije. Izdvojili smo se po vrijednostima timskog rada, razumijevanja i tolerancije, koje su bile ključne za postizanje naših ciljeva. Zahvaljujući zajedničkim naporima, uspjeli smo da prevaziđemo probleme izazvane sušnim ljetom i obezbijedimo neophodne količine vode opštinama na Crnogorskom primorju. Posebno želimo da izrazimo zahvalnost zaposlenima, a naročito onima direktno angažovanim u distribuciji vode, kao i našim partnerima i Vladi Crne Gore, čija podrška je bila od presudnog značaja. Njihova posvećenost omogućila je da prevaziđemo sve prepreke i nastavimo sa ostvarivanjem naše misije.
Zajedničkim naporima uspjeli smo da, i u najtežim trenucima, obezbijedimo kontinuirano snabdijevanje vodom. Ovaj rezultat predstavlja čvrstu osnovu na kojoj će Regionalni vodovod graditi svoju budućnost. Ova godina je još jednom pokazala da, uz predanost i odgovornost svih strana, možemo efikasno odgovoriti na izazove i osigurati stabilno snabdijevanje vodom za sve opštine Crnogorskog primorja.
– Koja su ključna postignuća Regionalnog vodovoda između dva jubileja?
Izuzetno sam zadovoljan postignutim rezultatima u proteklom periodu. Ključne aktivnosti su bile obezbjeđenje stabilnog vodosnabdijevanja opština na Crnogorskom primorju, početak realizacije projekta izgradnje novog cjevovoda kojim će se osigurati veće količine vode za opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi, kao i sprovođenje međunarodnih IPA projekata. Takođe, uspješno su realizovani brojni neplanirani i značajni projekti.
Kao značajan infrastrukturni projekt, završen je cjevovod na trasi Prekidna komora Prijevor do Lastve Grbaljske, čija je vrijednost blizu 2 miliona evra. Ovaj projekat omogućava povezivanje s novim cjevovodom koji se postavlja u sklopu izgradnje projekta Bulevara Jaz – Tivat (DN700) dužine 14 km. Time će se obezbijediti 750 l/sec vode za opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi, čime će se osigurati stabilno vodosnabdijevanje i dalji razvoj crnogrskog primorja. Ukupna vrijednost ovog infrastrukturnog projekta je oko 9 miliona evra, od suštinske je važnosti za osiguranje stabilnih i dovoljenih količina vode za stanovništvo i turiste u ovim opštinama, naročito tokom ljetne sezone kada su potrebe najizraženije.
Suočavajući se sa složenim klimatskim uslovima, Regionalni vodovod je uspio da ostvari svoj primarni cilj – stabilno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja, naročito tokom ljetnje turističke sezone. Iako su se na kraju ljeta pojavili izazovi, oni su uspješno prevaziđeni kroz saradnju s lokalnim vodovodnim preduzećima. Time je osigurano nesmetano funkcionisanje turističke privrede, koja daje značajan doprinos razvoju ekonomije Crne Gore.
Regionalni vodovod nastavlja s planovima za unapređenje infrastrukture i kapaciteta, s ciljem daljeg poboljšanja kvaliteta usluga, što će dodatno osnažiti privredni rast i razvoj Crnogorskog primorja.
Jedan od ključnih izazova s kojim se Društvo već godinama suočava jeste pad izdašnosti vodoizvorišta „Bolje Sestre“. U cilju obezbjeđivanja neophodnih količina vode za opštine na Crnogorskom primorju, Regionalni vodovod je nastavio aktivnosti usmjerene na sprečavanje daljeg pada izdašnosti i povećanje kapaciteta vodoizvorišta.
Izvršena je izgradnja privremenog nasipa u koritu rijeke Morače, a u toku su aktivnosti na projektovanju i ugradnji mobilnog filterskog postrojenja kapaciteta 100 l/s na izvorištu “Bolje sestre”. Takođe, kroz IPA projekat “AQUA” nastavlja se sa proširenjem mreže monitoring stanica za praćenje kretanja podzemnih voda, s ciljem detaljnog mapiranja i zaštite zona sanitarne zaštite.
Izgradnja privremenog nasipa u koritu rijeke Morače imala je pozitivan uticaj na povećanje nanosa iznad brane, što je podiglo nivo dna Morače i doprinijelo obnovi korita. Ovaj proces je indirektno stabilizovao izdašnost vodoizvorišta „Bolje Sestre“. Iako postrojenje za filtraciju vode velikog kapaciteta 500 l/s nije realizovano zbog organizacionih i finansijskih izazova, planirano je da se završi u narednoj godini.
– Kakva je bila saradnja Regionalnog vodovoda sa državnim i međunarodnim institucijama u prethodnom periodu, i kako je ta saradnja doprinijela unapređenju vašeg rada?
Saradnja sa domaćim partnerima rezultirala je potpisivanjem sporazuma o saradnji sa Mašinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore i JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”. Takođe, u Podgorici je organizovana međunarodna konferencija pod nazivom „Očuvanje vodnih resursa: Izazovi i dobre prakse u Albaniji, Crnoj Gori i Italiji“, u okviru projekta „Integrated Water Management System in Crossborder Area – CROSSWATER+“, koji Regionalni vodovod realizuje u partnerstvu sa organizacijama iz Albanije i Italije.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Janko Odović, obišao je lokaciju u koritu rijeke Morače, u Drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. Tom prilikom, ukazao je na ozbiljnost problema nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska, i daljeg prisustva nelegalnih objekata i mehanizacije na obalama rijeke Morače. Takođe, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, obišao je lokaciju u koritu rijeke Morače, u Drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“, na kojoj se izvode radovi na izgradnji privremene pješčane ustave.
U periodu između dva praznika imali smo intezivne međunarodne aktivnosti, Regionalni vodovod posjetili su predstavnici Zelenih Evrope, što predstavlja važan korak u jačanju saradnje sa međunarodnim partnerima posvećenim očuvanju životne sredine i održivom upravljanju prirodnim resursima.
Izvorište „Bolje Sestre“ i korito rijeke Morače posjetili su predstavnici ambasada Kvinte u Crnoj Gori. Tokom posjete, delegacija je upoznata s problemom nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska, kao i ekološkom devastacijom korita rijeke Morače, koja predstavlja ozbiljnu prijetnju očuvanju prirodnih resursa i ekosistema.
Ova posjeta dodatno je ojačala međunarodnu saradnju na polju zaštite životne sredine i ukazala na važnost zajedničkih akcija u borbi protiv nelegalnih aktivnosti koje ugrožavaju prirodne resurse Crne Gore.
Delegacija je podržala napore koje Regionalni vodovod ulaže u očuvanje ekosistema i naglasila spremnost za dalju saradnju, posebno kroz međunarodne projekte i fondove usmjerene na unapređenje ekoloških standarda. Posjeta dodatno je učvrstila poziciju Regionalnog vodovoda kao lidera u oblasti održivog upravljanja vodnim resursima u našoj zemlji.
Na međunarodnoj naučnoj konferenciji pod nazivom “Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive”, prezentirali smo naučni rad „Antropogeni faktor kao uzročnik pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre““. Pored toga, učestvovali smo na IPA konferencijama u Draču i Tirani (Albanija) i Bariju (Italija).
– Kakve mjere se preduzimane na zaštiti prirodnih resursa i sprečavanju nelegalne eksploatacije u koritu rijeke Morače?
Regionalni vodovod u saradnji sa s Vladom Crne Gore, resornim ministarstvom, nevladinim sektorom i medijima uspješno je riješio problem nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka u koritu rijeke Morače, s posebnim fokusom na zone sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre. Ova zajednička akcija uspjela je da svede devastaciju ovih zona na nivo incidenata, čime su stvoreni uslovi za početak revitalizacije korita rijeke Morače u drugoj zoni sanitarne zaštite.
Preduzete mjere, uključujući izgradnju privremenih brana, značajno su poboljšale stanje u koritu rijeke Morače, doprinosivši očuvanju prirodnog ekosistema. Iako su prethodna istraživanja ukazivala da bi obnova korita prirodnim putem mogla trajati i do 120 godina, aktivnosti koje su preduzete pokazale su brže rezultate. Ovaj uspjeh potvrđuje posvećenost Regionalnog vodovoda zaštiti prirodnih resursa i unapređenju ekološkog balansa u Crnoj Gori.
Pored toga, pritisci za izgradnju industrijskih postrojenja u trećoj zoni sanitarne zaštite uz korita rijeka Cijevne i Morače, naročito onih sa tehnologijama koje nose visok rizik od zagađenja podzemnih voda, zahtijevali su pojačano angažovanje stručnih službi Regionalnog vodovoda. Aktivnim djelovanjem u skladu sa zakonima i propisima o zaštiti vodnih resursa, Društvo je preduzelo brojne korake kako bi spriječilo dalje ugrožavanje ovih područja.
Na osnovu Zaključka Vlade, Regionalni vodovod trenutno radi na nastavku istražnih radova i unapređenju sistema za monitoring podzemnih voda. Ovi radovi uključuju preciznije određivanje i održavanje zona sanitarne zaštite, kako bi se obezbijedila dugoročna zaštita izvorišta i stabilno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. Planovi uključuju postavljanje dodatnih monitoring stanica i implementaciju novih tehnologija za bolje praćenje kvaliteta i kretanja podzemnih voda.
Zahvaljujući ovom multidisciplinarnom pristupu, Regionalni vodovod pokazuje posvećenost održivom upravljanju prirodnim resursima, što je ključno za očuvanje ekosistema i dugoročnu stabilnost izvorišta, koja su od vitalnog značaja za vodosnabdijevanje primorskih opština i ekonomski razvoj Crne Gore.
– Koje su bile najveće prepreke Vašoj borbi protiv šljunkarske mafije i korupcije, i kako su se te prepreke manifestovale kroz opstrukcije i prijetnje od strane različitih centara moći?
Moja borba protiv šljunkarske mafije i korupcije nije bila nimalo laka. Od samog početka, suočavao sam se s ozbiljnim prijetnjama i sistematskim opstrukcijama koje su dolazile iz različitih centara moći. Ova orkestrirana kampanja imala je za cilj da me zaplaši, natjera na povlačenje i obeshrabri u namjeri da zaštitim javni interes i spriječim nelegalne aktivnosti koje ugrožavaju prirodne resurse, posebno eksploataciju pijeska i šljunka u koritu rijeke Morače i izvorište “Bolje sestre”.
Sinhronizacija između različitih aktera bila je očigledna. Njihov politički i finansijski uticaj bio je usmjeren na blokiranje svakog pokušaja borbe protiv nelegalne eksploatacije, jer je ta eksploatacija predstavljala izvor nelegalnog bogaćenja za određene pojedince. Tokom ove borbe, suočavao sam se s prijetnjama, pritiscima i pokušajima diskreditacije, koji su dolazili sa raznih strana.
Ova borba nije bila samo ekološka, već i borba za pravnu državu. Bilo je ključno ne samo govoriti o problemu, već se aktivno suprotstaviti, čak i kada se činilo da su protivnici nadmoćniji. I dalje nastavljam da se borim za očuvanje prirodnih resursa, uvjeren da je pravda moguća uz upornost i hrabrost.
U svom životu često sam se susretao s ljudima čiji su motivi bili vođeni ličnim interesima, a ne istinskim vrijednostima. Takvi pojedinci, vođeni zavisću, strahom ili neostvarenim ambicijama, često su pokušavali da naruše moj ugled, mir i dostojanstvo, pribjegavajući lažnim optužbama i podmetanjima.
U Crnoj Gori, sve se može oprostiti, osim uspjeha. Uspjeh se često doživljava kao prijetnja ustaljenim normama i interesima, a prati ga zavist i otpor. Oni koji postignu uspjeh često se suočavaju s kritikama i opstrukcijama umjesto podrške, jer njihov napredak otkriva slabosti sistema ili okoline. Ova društvena dinamika može obeshrabriti mnoge, ali upravo u tome leži snaga onih koji istraju. Jer pravi uspjeh nije samo postignuće, već i sposobnost da se prevaziđu prepreke koje dolaze s njim.
– Koji su glavni izazovi sa kojima se Regionalni vodovod suočava u pogledu finansijske stabilnosti, i koje su konkretne mjere preduzete kako bi se obezbijedilo stabilno poslovanje i održivost u prethodnom periodu?
Regionalni vodovod se suočava s dugotrajnom finansijskom nestabilnošću koja traje već duže vrijeme. Ovaj izazov značajno utiče na sposobnost Društva da osigura stabilno poslovanje i unaprijedi infrastrukturu. Iako se razvojni projekti finansiraju iz sredstava koja Društvo ostvaruje u skladu sa zakonom, rastući zahtjevi primorskih opština za sve većim količinama vode, naročito tokom ljetnjih mjeseci, stvaraju potrebu za dodatnim investicijama. Intenzivan pritisak na infrastrukturu tokom turističke sezone zahtijeva strateško planiranje i ulaganje u nove projekte kako bi se osigurala stabilnost i kontinuitet vodosnabdijevanja, što iziskuje značajna finasijska sredstva.
I pored izazova, Društvo je ove godine uspjelo da održi finansijsku likvidnost. Međutim, ostaje ključni izazov vezan za usvajanje inicijative za izmjenu Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju. Ova izmjena bi omogućila povratak obavezne naknade za hotele sa četiri i pet zvjezdica, što bi značajno poboljšalo prihode Društva i omogućilo dodatna ulaganja u unapređenje infrastrukture.
– Možete li nam otkriti više o budućim projektima koji su u planu za unapređenje vodosnabdijevanja crnogorskog primorja?
Planovi za budućnost Regionalnog vodovoda su ambiciozni i usmjereni na osiguranje dugoročne stabilnosti i održivosti vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja. Vizija Društva je da postane pouzdan partner svim opštinama na primorju, obezbjeđujući sigurno i efikasno distribuiranje nedostajućih količina vode. Međutim, za uspješno ostvarenje ovog cilja, očekuje se i aktivan doprinos lokalnih partnera u unapređenju njihovih distributivnih mreža i rezervoarskih kapaciteta. Samo zajedničkim naporima može se obezbijediti stabilan razvoj turizma i ekonomije Crne Gore.
U okviru budućih planova, Regionalni vodovod vidi sebe u modernom, digitalizovanom i automatizovanom okruženju, s posebnim fokusom na zaštitu životne sredine i energetsku održivost. Poseban prioritet biće ulaganje u projekte koji uključuju korišćenje obnovljivih izvora energije, poput solarne i hidro energije. Na ovaj način, Društvo planira da smanji svoju zavisnost od eksternih energetskih izvora, čime bi dodatno doprinijelo smanjenju operativnih troškova i postizanju energetske efikasnosti.
Jedan od ključnih projekata u narednom periodu je izgradnja stacionarnog postrojenja za prečišćavanje vode kapaciteta od 500 l/s, što bi dugoročno nadomjestilo problem pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“ i unaprijedilo kvalitet vodosnabdijevanja za opštine na primorju. Intenzivni pregovori sa Vladom Crne Gore o obezbjeđivanju potrebnih finansijskih sredstava za ovaj projekat su u toku, a Regionalni vodovod vjeruje da će postrojenje biti realizovano u bliskoj budućnosti.
Pored toga, Društvo vodi razgovore sa Elektroprivredom Crne Gore o mogućnostima izgradnje solarnih elektrana na objektima Regionalnog vodovoda. Ovim projektom bi se ne samo povećala energetska samodovoljnost Društva, već bi se i doprinijelo zaštiti životne sredine kroz smanjenje emisije ugljen-dioksida i korišćenje čiste, obnovljive energije.
Svi ovi projekti dio su šireg plana transformacije Regionalnog vodovoda u moderan, tehnološki napredan i energetski održiv sistem koji će nastaviti da igra ključnu ulogu u razvoju turizma i privrede Crne Gore. Visoki standardi u upravljanju vodnim resursima, unapređenje infrastrukture i ulaganje u nove tehnologije obezbijediće dugoročnu stabilnost i održivost za buduće generacije.
Pored toga, Regionalni vodovod nastavlja s planiranjem i pripremom novih projekata za dalju modernizaciju i proširenje mreže, kako bi mogao da odgovori na rastuće potrebe primorskih opština, ali i da se adekvatno pripremi za sve veće izazove usljed klimatskih promjena i povećane potrošnje vode. Održavanje i unapređenje postojećih kapaciteta, uz paralelno ulaganje u nove projekte, ostaje primarni cilj Društva kako bi se obezbijedila dugoročna stabilnost vodosnabdijevanja i razvoj turističke privrede Crne Gore.
– Kako biste karakterisali period između dva praznika u kontekstu postignutih rezlutata Regionalnog vodovoda?
Uprkos brojnim izazovima, Regionalni vodovod nastavlja da igra ključnu ulogu u obezbjeđivanju urednog vodosnabdijevanja crnogorskog primorja i zaštiti njegovih dragocjenih prirodnih resursa. Naš rad prepoznat je i podržan od strane Vlade Crne Gore, nadležnih ministarstava, nevladinog sektora i medija, koji zajedno doprinose ostvarivanju postavljenih ciljeva. Zahvaljujući posvećenosti, stručnosti i koordinaciji sa lokalnim vodovodnim preduzećima, Regionalni vodovod uspijeva da obezbijedi stabilnost vodosnabdijevanja i u periodima najveće potrošnje, posebno tokom ljetnje turističke sezone, koja je od vitalnog značaja za crnogorsku ekonomiju.
Međutim, rezultati koje je Društvo moglo postići bili bi još veći da nije bilo konstantnih opstrukcija u radu i realizaciji odluka Odbora direktora tokom godine. Ove opstrukcije usporile su napredak u određenim projektima i planiranim investicijama, čime su predstavljale dodatni izazov u ionako kompleksnom poslovnom okruženju. Uprkos tome, Društvo je pokazalo otpornost, nastavivši da vodi borbu za očuvanje izvorišta „Bolje Sestre“, održivo upravljanje vodnim resursima i sprovođenje razvojnih projekata od strateškog značaja.
Regionalni vodovod je postao primjer odgovorne, transparentne i uspješne kompanije koja služi javnom interesu i doprinosi sveukupnom boljitku crnogorskog društva. Kroz svoju posvećenost zaštiti životne sredine, implementaciju modernih tehnoloških rješenja i ulaganje u održive energetske projekte, Društvo ne samo da obezbjeđuje stabilno vodosnabdijevanje, već aktivno radi na unapređenju ekoloških standarda i smanjenju negativnih uticaja na prirodu.
Budući planovi obećavaju još veće rezultate u narednim godinama. Fokus će biti na digitalizaciji i automatizaciji sistema, izgradnji novih kapaciteta za prečišćavanje i distribuciju vode, kao i na proširenju obnovljivih izvora energije kroz solarne i hidro projekte. Ovi planovi usmjeravaju Regionalni vodovod ka tome da postane tehnološki napredna, energetski samodovoljna i ekološki održiva kompanija, koja će biti primjer dobrih praksi i na međunarodnom nivou.
Kontinuirana saradnja sa Vladom Crne Gore, lokalnim samoupravama i međunarodnim partnerima ostaje od presudnog značaja za realizaciju svih planiranih aktivnosti, koje će ne samo unaprijediti vodosnabdijevanje, već i značajno doprinijeti razvoju turizma i privrede na crnogorskom primorju. U godinama koje dolaze, Regionalni vodovod će nastaviti da igra svoju ključnu ulogu u razvoju Crne Gore kao održive i ekološki svjesne države.
Veoma sam ponosan i radostan što je Regionalni vodovod, u saradnji sa Odborom direktora, postigao značajne rezultate između dva praznika, posebno u oblasti zaštite izvorišta Bolje sestre i vodosnabdijevanja crnogorskog primorja. Ove aktivnosti obezbjeđuju ne samo kvalitetan pristup vodi za sve naše građane, već i dugoročnu održivost prirodnih resursa. Naša posvećenost očuvanju izvorišta „Bolje Sestre“je ključna za ekološku ravnotežu i razvoj turizma, koji je od vitalnog značaja za ekonomiju naše zemlje. Uz optimizam i zajednički rad, nastavljamo našu ulogu u obezbeđivanju sigurnog snabdijevanja vodom crnogorskog primorja i zaštiti izvorišta Bolje Sestre – zaključio je predsjednik borda direktora „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ Zoran Lakušić.
