Cilj Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. oktobra, je podizanje svijesti o važnosti pitanjima mentalnog zdravlja u savremenom društvu. Prema riječima načelnika Centra za mentalno zdravlje Glavnog grada Ljubinka Kaluđerovića, najbolja prevencija je konstantan rad na sebi i izbjegavanje toksičnih odnosa. Ukoliko se ipak javi potreba za razgovorom sa stručnim licem – nema potrebe za ustručavanjem.

Foto: Adria
Kaluđerović navodi da se u Centru za mentalno zdravlje Glavnog grada na dnevnom nivou obavi od 60 do 80 pregleda.
“Mi u Centru liječimo psihoze, neuroze, poremećaje raspoloženja, poremećaje ličnosti, demenciju kod starijih osoba, posttraumatski sindrom. To su stanja sa kojima najčešće dolaze pacijenti”, naveo je.
Ističe, ipak, da je depresija najčešći vid mentalnog poremećaja u 21. vijeku.
“Depresija je jako prisutna, a postoje dva oblika, endogena i reaktivna depresija. Reaktivna depresija, samo ime kaže, predstavlja reakciju na određenu situaciju. Nešto se dogodilo što je dovelo do pada raspoloženja. Endogena je uslovljena genetskim predispozicijama i ona dolazi sama od sebe, nezavisno od spoljašnjih okolnosti”, dodao je Kaluđerović.
Termini tuga i depresija se često prepliću, iako se ova dva stanja značajno razlikuju. Kaluđerović pojašnjava da je tuga stanje koje je vremenski ograničeno, dok depresija može da traje mjesecima.
“Osim tuge, čovjek osjeća prazninu, beznađe, manjak perspektive, dolazi do pada životne energije i interesovanja. To primjećuju svi bliski ljudi i članovi porodice i obično kažu da to nije ista osoba kakva je bila prije depresije. Svakako da treba da se reaguje i dođe do stručnog lica, odnosno psihijatra”, naglasio je.
Dodao je da je anksioznost na drugom mjestu čestih mentalnih poremećaja, te da je takođe karakteristična za moderno doba.
“Anksioznost je strepnja, odnosno strah. Ali ne strah u svakodnevnom smislu, već se naziva samolebdeći strah. Čovjek se zapravo plaši da nešto može da se dogodi i taj osjećaj je stalno prisutan, a pojačava se u određenim situacijama. Na primjer, ukoliko se neko nađe u nepredvidivoj situaciji za njega”, pojasnio je Kaluđerović i zaključio da centar za mentalno zdravlje Glavnog grada naporno radi kako bi pomogli svima koji im se obrate za pomoć, te da je od suštinske važnosti da ljudi svakodnevno rade na sebi, izbjegavaju toksične odnose i vode računa o mentalnom zdravlju