U pripremi novi set zakona o energetici
Novi zakon o obnovljivim izvorima uvodi nešto napredniji model poznatiji kao tržišne premije sa ciljem smanjenja finansijske podrške države u odnosu na aktuelni sistem podsticaja. Ova dva sistema podsticaja mogu se razumjeti kao PPA između proizvođača (investitora) i države, međutim u krajnjoj perspektivi jeste da se tržište električne energije razvija bez posredstva državnih podsticaja. U tom smislu, novi zakon o korišćenju energije iz obnovljivih izvora propisuje obavezu Ministarstva da identifikuje sve regulatorne i administrativne barijere za prihvatanje korporativnih PPA kazala je u intervjuu za list Elektroprivreda Biljana Ivanović, državna sekretarka u Ministarsvu energetike i rudarstva
Crna Gora će početkom sledeće godine objaviti prve aukcije za dodjelu tržišnih premija za gradnju elektrana za korišćenje obnovvljivih izvora energije?
Aukcije za dodjelu tržišnih premija predstavljaju novi model subvencionisanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora koji ima za cilj da podstiče razvoj obnovljivih izvora i njihovu postepenu integraciju na veleprodajno tržište električne energije. Ukoliko proces usvajanje Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora bude tekao planiranom dinamikom, u skladu sa istim, prve aukcije za tržišne premije bi trebalo da budu objavljene u prvom kvartalu sledeće godine. Prije objavljivanja samih aukcija biće potrebno definisati kvotu i vrstu tehnologija koje će biti podržane podsticajnim mjerama, u skladu sa razvojnim ciljevima kako to bude propisano Nacionalnim energetskim i klimatskim planom.
Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore trenutno radi na pripremiti četiri zakona iz oblasti elektroenergetike, o kakvim zakonima je riječ?
Pored već pomenutog Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, Ministarstvo energetike i rudarstva priprema novi Zakon o energetici i Zakon o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa koji će u potpunosti transponovati odredbe adaptiranih uredbi iz trećeg energetskog paketa i paketa čiste energije. Osim toga pripremljen je i finalni nacrt Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, strateškog dokumenta za razvoj energetike u Crnoj Gori do 2030. godine, za koji bi uskoro trebalo da bude objavljena javna rasprava nakon čega ćemo, po dobijanju pozitivnog mišljenja iz Sekretarijata Energetske zajednice, i ovaj dugo očekivani dokument staviti u proceduru usvajanja.
Četvrti zakon koji je u fazi pripreme je Zakon o prekograničnim energetskim infrastrukturnim projektima koji će transponovati odredbe evropske Regulative TEN-E i time ćemo regulisati način i uslove za realizaciju prekograničnih energetskih infrastrukturnih projekata koji su od interesa za Energetsku zajednicu.
Za izradu svih ovih zakonskih propisa Ministarstvo je imalo na raspolaganju tehničku podršku ekspertskih timova iz regiona i EU, koja nam je bila od velike pomoći za pripremu nacrta. Pored toga želim da istaknem i veliki doprinos lokalnih eksperata koji su u ime energetskih subjekata uticali na to da u konačnom dobijemo zaista kvalitetne prijedloge zakona i podzakonskih akata.
Nije suvišno spomenuti i to da je Ministarstvo pripremilo i peti zakon, a to je Zakon o strateškim rezervama nafte i gasa koji je prošlog mjeseca usvojen na Vladi čime je napravljen značajan iskorak u ispunjavanju ove veoma važne obaveze koja nam je ujedno i jedno od završnih mjerila za zatvaranja poglavlja 15.
Zakon uvodi i mogućnost sklapanja PPA ugovora , šta zapravo to znači?
Ugovori o dugoročnom otkupu električne energije ili PPA, su ugovori koji se sklapaju direktno između proizvođača električne energije (iz obnovljivih izvora) i onih kojima je ta energija potrebna. U Evropi, ova vrsta ugovora je široko rasprostranjena pa su u prethodnoj godini zabilježene rekordne vrijednosti kako po ugovorenim količinama tako i po broju sklopljenih ugovora, što nam govori da će u budućnosti PPA postati jedan od mehanizama za napuštanje podsticajnih šema.
Projekti obnovljvih izvora električne energije u Crnoj Gori su trenutno subvencionisani kroz podsticajne šeme fid-in-tarife. Novi zakon o obnovljivim izvorima uvodi nešto napredniji model poznatiji kao tržišne premije sa ciljem smanjenja finansijske podrške države u odnosu na aktuelni sistem podsticaja. Ova dva sistema podsticaja mogu se razumjeti kao PPA između proizvođača (investitora) i države, međutim u krajnjoj perspektivi jeste da se tržište električne energije razvija bez posredstva državnih podsticaja. U tom smislu, novi zakon o korišćenju energije iz obnovljivih izvora propisuje obavezu Ministarstva da identifikuje sve regulatorne i administrativne barijere za prihvatanje korporativnih PPA, a Vlada će osigurati da se te prepreke uklone.
Na koji način će se sprovoditi politika razvoja obnovljivih izvora električne energije?
Kako bi se to ostvarili nacionalni ciljevi u pogledu razvoja energetike i dostizanja klimatske neutralnosti, energetska politika mora biti usmjerena ka stvaranju povoljnog ambijenta, kako za državu tako i za potencijalne investicije, za razvoj obnovljivih izvora električne energije koji će biti regulisan kroz zakon o korišćenju energije iz obnovljivih izvora.
Aukcije za tržišne premije, koje su predviđene ovim zakonom, predstavljaju mehanizam, tj. način da država privuče interesovanje investitora, koji će sa svojim projektima doprinijeti razvoju kompletnog energetskog sektora u Crnoj Gori, a ujedno i dostizanju nacionalnih ciljeva. Osim toga, električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora, kao takva mora biti sertifikovana kroz sistem garancija porijekla koji je usklađen sa standardima Evropske Unije.Neizbježno je spomenuti da je jedan od ključnih nosilaca energetske tranzicije uvođenje modela prozjumera, čijem ubrzanom razvoju doprinosi i EPCG kroz realizaciju projekta za ugradnju fotonsposnkih panela na krovovima, pa se samim tim ukazala potreba da se normativno reguliše njihov status.
Nacionalni interes je da postepeno izlazimo iz podsticajnih šema i da stvaramo ambijent gdje ćemo moći proizvođače obnovljivih izvora električne energije da integrišemo u tržište, a druga stvar je dostizanje nacionalnih ciljeva, da li ćemo u tome uspjeti?
Državni podsticaji za razvoj obnovljivih izvora električne energije treba da budu prisutni u onoj mjeri koliko je to u interesu države. U ranoj fazi razvoja obnovljivih izvora to su bile fid-in tarife, a sa rastom tržišta električne energije stvaraju se uslovi za postepeno napuštanje državnih podsticaja i potpunu integraciju obnovljivih izvora u tržište električne energije i preuzimanje balansne odgovornosti. To će imati pozitivne efekte na likvidnost crnogorske berze električne energije ali i na stabilnost rada elektroenergetskog sistema.
Pored energetske stabilnosti, interesi države su i dostizanje energetskih i klimatskih ciljeva.
Potpisivanjem Sofijske deklaracije Crna Gora se obavezala da će doprinijeti tome da Evropa bude klimatski neutralna do 2050. godine, pored toga, na Ministarskom savjetu usvojena je odluka o dostizanju nacionalnih ciljeva za sve ugovorne strane, pri čemu se Crna Gora obavezala da do 2030. godine dostigne udio obnovljivih izvora električne energije u finalnoj potrošnji od 50%, a da se emisija gasova sa efektima staklene bašte umanji za 55%.
Način kako će se dotići ti ciljevi, predvidjeće se Nacionalnim energetskim i klimatskim planom. S obzirom da u Crnoj Gori, oblast energetike dominantno doprinosi emisiji gasova sa efektom staklene bašte, aktivnosti predviđene ovim planom biće usmjerene na suzbijanju emisije gasova iz termoelektrane i povećanje udjela obnovljivih izvora električne energije koji se u budućnosti vide kao njeni supstituenti.
U prilog dostizanja ovih ciljeva značajan doprinos imaju najavljena ekološka rekonstrukcija termoelektrane i nastavak projekta solari +.
Kako gledate na energetsku tranziciju? I da li smatrate da ćemo je valjano sprovesti?
Energetska tranzicija je skup i vremenski iscrpan proces koja ima za cilj zaštitu životne sredine i zdravlja ljudi od klimatskih promjena. U industrijskom smislu to znači prelazak na zelenu, održivu ekonomiju i razvoj tehnologija sa smanjenom upotrebom fosilnih goriva. Međutim, u svemu ovome centralnu ulogu ipak ima čovjek i njegove potrebe, pa pored zelene tranzicije i zaštite životne sredine treba imati u vidu i potrebe društva, koji nisu ništa manje izazovne u odnosu na ciljeve smanjenja emisija gasova i povećanog udjela obnovljivih izvora.
Sprovođenjem strateški odgovorne politike i prihvatanjem inovativnih tehologija, uz odgovarajuću finansijsku podršku Evropske Unije, energetska tranzicija je vrlo dostižna, štaviše jedino je na taj način i ostvariva.
*Intervju je preuzet i prenesen integralno od EPCG zahvaljujući ljubaznosti koleginice Marije Vukotić kojoj se ovom prilikom najsrdačnije zahvaljujemo
