Danas, 20. aprila, pravoslavni vjernici proslavljaju Vaskrs, najveći hrišćanski praznik i dan Hristovog vaskrsnuća.
Na Vaskrs je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima, od Adama i Eve do poslednjeg čovjeka na zemlji, darivao vječni život.
Vaskrs je pokretni praznik, koji najranije može biti 4. aprila, a najkasnije 8. maja, računato po novom, gregorijanskom kalendaru. Vaskrsenje se slavi tri dana, a hrišćani se pozdravljaju sa: „Hristos voskrese“, a odgovaraju „Vaistinu voskrese“.
Tako se pozdravlja do Spasovdana, četrdesetog dana od Vaskrsa. Veliki petak, Velika subota i Vaskrs, koji je uvijek u nedjelju, najznačajniji su dani u crkvenom kalendaru. Običaj je da se odmah ujutru ode u crkvu i pomoli za duše svojih predaka i zdravlje svojih potomaka.
Po završetku jutarnje liturgije počinje vrijeme mrsa i vaskršnje gozbe.
Vaskršnji ručak počinje u vrijeme kad je običnim danima vrijeme za doručak. Ručak se obavlja u porodičnom krugu. Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube.
Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane i naglas čita „Oče naš“.
Posle zajedničke molitve, ponovo jedni drugima čestitaju Vaskrs i sijedaju za svečano postavljenu trpezu. Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani, i tada počinje tucanje.
Prilikom tucanja izgovara se „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“
Posle vaskršnjeg ručka nekad je bio običaj, a danas je to samo lijepa uspomena, da cijela porodica, svečano obučena, prošeta gradom i svrati na kafu i piće u neku gradsku kafanu.
Za Vaskrs su vezani mnogi običaji:
Za Vaskrs valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje prije ponoći. Ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Vasskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu.
Prvo se valja omrsiti vaskršnjim jajetom.
Ujutro se treba umiti vodom u kojoj su preko noći odstajali drenak, zdravac, bosiljak i crveno jaje — to obezbjeđuje dobro zdravlje.
Djecu valja protrljati crvenim jajetom po obrazima, da budu zdrava i rumena.
U nekim krajevima regiona vaskršnje jaje treba zakopati u mravinjak, jer se vjeruje da to donosi sreću i napredak u domaćinstvu.
Čuvarkuća se čuva i da bi se, ako počne grad, iznijela pred kuću. Ona, vjeruje se, zaustavlja ovu elementarnu nepogodu.
Za ovaj dan svaki ukućanin treba da dobije nešto novo od odjeće i obuće. Za odlazak u crkvu i svečani ručak oblači se najljepša odjeća.
Vjeruje se da su u sedmici od Vaskrsa do Tomine nedkelje vrata raja otvorena i da duše svih koji u tim danima umru idu pravo u raj
