Kosovskom mitom, Njegoš je crnogorsku kapu osmislio. Srpski crveni fes, optočen crnom svilom, znači žalost za izgubljenim Kosovom. Pet zlatnih polukrugova, koji zakriljuju krst časni, s četiri ognjila, simboliše Crnu Goru i njenu slobodu, koja pet vjekova poštuje Kosovski zavjet – Krstu služiš, a Milošem živiš.
Vidovdan pripada onim praznicima koji sadrže različite elemente i slojeve: vjerske, kako hrišćanske, tako i paganske, istorijske ali ne i najmanje važne – arhetipske. Naši preci, Stari Sloveni, obožavali su boga Vida. Vjerovalo se da je ljudima davao vid, da je vidao rane, i da je bio zaštitnik vladara. Takođe, Vid se smatrao i bogom podviga.
Po svom istorijskom značaju, Kosovska bitka spada u red onih velikih oružanih suloba kakve su Kulikovska bitka (1380), Bitka kod Poatijea (732), ili Bitka u Termopilskim klancima (480. godine prije nove ere). Dakle, ona ne prestavlja sramni poraz. Ovaj boj podrazumijeva žrtvovanje za više vrijednosti i opredeljenje za duhovno naspram materijalnog.
Odricanje kneza Lazara od ovozemljaske slave je osnova srpskog nacionalnog etosa.Kod Kosovske bitke je važno ono što je značila za održanje istorijske svijesti, za prenošenje tradicije o srednjovjekovnoj državi. U mnogim krajevima na Balkanu, posebno u Crnoj Gori, predanje o Kosovskom boju bilo je srž cjelokupnog saznanja o istoriji. Sve se dijelilo na doba prije i posle Kosovskog boja. Sve do 19. vijeka, ta tradicija se razvija spontano, bez uticaja knjiga i obrazovanih sredina.
Kosovo je središte i sudbonosni čvor srpske istorije, ujedno njen najdublji i najviši smisao. Neraskidiva veza između zemaljske i nebeske Srbije. I dokle god bude Srba, sva njihova istorijska drama će se zbivati oko te ose.
Izvor: Magazin Sedmica
